DVERI: Juga Srbije gotovo da nema u budžetu Republike

Tamara Kerković, narodna poslanica; Foto: Dveri
Foto: Dveri / Tamara Milenković Kerković

Rasprava poslanika vlasti i opozicije u Skupštini Srbije pokazuje da​ budžet za 2023.godinu donosi Srbiji novi visok deficit-manjak u budžetu od 3.3% bruto društvenog proizvoda, što je manjak od 2.15 milijarde evra.

Više od polovine ovog fiskalnog deficita (1.2 milijarde evra) posledica​ je katastrofalnog SNS partijskog upravljanja​ javnim preduzećima u energetskom sektoru (EPS i Srbijagas). Pored ove velike rupe u budžetu, koja će Vlada pokušati da napuni novim zaduženjima, kreatori budžeta predvideli su da država izda još milijardu evra novih garancija za novo zaduživanje, što i ne​ ulazi u deficit.​

Odgovor Vlade i ministara prisutnih na plenumu Narodne skupštine na sve argumentovane kritike predloga budžeta od strane opozicije su uvrede poslanicima ili prebacivanje odgovornosti na prethodnu vlast.

Nova zaduživanja na postojeći veliki spoljni dug Republike Srbije​ koji iznosi 34 milijarde evra predlagači i narodni poslanici vladajuće koalicije​ brane i objašnjavaju time da je budžet “razvojni” jer predviđa brojne infrastrukturne projekte i javna ulaganja, poput beogradskog Metroa, Nacionalnog stadiona, Nacionalne koncertne dvorane, deonice puteva i koridore. I sve to u Beogradu.

Na moje pitanje da li za Niš postoji neki projekat od nacionalnog značaja , ministar Mali nije imao odgovor.​

Od svih javnih ulaganja, samo za Beograd predviđene su investicije od 4.2 milijarde evra. Čak 6.9% BDP ili 560 milijardi dinara novca siromašnih građana Srbije​ uložiće se bez jasnog izbora prioriteta, pa nije jasno zbog čega se gradi Nacionalni stadion umesto dodatnih izdvajanja za kanalizaciju ili smanjenje zagađenja vazduha.

Tretman Juga Srbije i Niša kao njehovog centra i duhovne prestonice je minoran. Osim puteva Niš -Pločnik, deonice Niš – Merdare kod Merošine, gasne interkonekcije Niš-Dimitrovgrad i obnove Male scene Niškog pozorišta za Niš i Jug Srbije budžet ne predviđa​ ništa, osim transfera​ lokalu.

Za​ transfere Republike lokalnim vlastima su​ potrebni urađeni projekti​ lokalnih samouprava. Niski kapaciteti i nesposobnost niške lokalne vlasti neće omogućiti da se novac iz budžeta u Nišu iskoristi za izmeštanje pruge, izgradnju Kreativnih centara za mlade, stvaranje Slobodne carinske zone ili kanalizaciju i vodovod u niškim selima.

Povećanje penzija od 9%​ i najavljeno povećanje plata u javnim sektoru od 12.5%,​ već je “pojela” dvocifrena inflacija i poskupljenja hrane od 50% , energenata i troškova koje 2 miliona siromašnih​ građana Srbije​ više ne može da podnese.

Zbog toga što Zakon o budžetu​ ne vodi računa o potrebama osiromašenih građana, mladih koji odlaze i Juga Srbije koji se gasi,​ Srpski pokret Dveri neće glasati za ovaj budžet.