Danas je i Svetski dan bubrega: Fokus na zdravlje žena

Svetski dan bubrega obeležava se na inicijativu Međunarodnog društva za nefrologiju i Internacionalnog udruženja Fondacija za bubreg u više od 100 zemalja širom sveta.

Od 2006. godine obeležava se svakog drugog četvrtka u martu mesecu.

Ove godine, Svetski dan bubrega i Međunarodni dan žena se obeležavaju isti dan, što pruža mogućnost da se skrene pažnja javnosti o važnosti zdravlja žena, a posebno zdravlja bubrega kao važnog organa.

Cilj je podizanje svesti o važnosti bubrega, organa koji ima ključnu ulogu u održavanju života i upoznavanje javnosti da su bolesti bubrega česte, opasne i izlečive.

Slogan ovogodišnjeg Svetskog dana bubrega „Bubrezi i zdravlje žena” ima za cilj da šira javnost postane svesna činjenice da bolesti bubrega utiču na zdravlje žena, što zahteva hitnu javnozdravstvenu akciju na globalnom nivou kako bi promovisali jednak pristup zdravstvenoj zaštiti i rodno senzitivnim preventivnim merama i postupcima lečenja tokom čitavog životnog ciklusa žene.

Žene i zdravlje bubrega: Zašto?

Osobe ženskog pola čine 50% svetske populacije. Danas, od bolesti bubrega u svetu, boluje 195 miliona žena, a umre ih 600 hiljada.

Poslednjih godina trend obolevanja žena od hroničnih bolesti bubrega raste i iznosi 14%, što je za 2% više od  muškaraca.

Mali broj žena zna da su njihovi bubrezi jedan od najznačajnih organskih sistema za održanje njihovog zdravlja.

Šta ih razlikuje od muškaraca?

Populacija žena pored tradicionalnih faktora rizika, izložena je i uticaju  specijalnih  faktora i slobodno možemo da tvrdimo da je svaki period u životu žene specifičan po rizicima koje nosi za pojavu bolesti bubrega.

Od specijalnih rizika faktora za nastanak bolesti bubrega posebno su značajni: rano započinjanje polnog života, kontracepcija, trudnoća i rađanje.

Upale mokraćnih puteva su najčešće bolesti urinarnog trakta kod žena.

Glavna funkcija bubrega je izlučivanje toksičnih produkata metabolizma i viška tečnosti iz organizma. Bolesti bubrega čine veliku grupu oboljenja, različitog uzroka, toka, kliničke slike i prognoze. Ova oboljenja najčešće su izazvana infekcijama, metaboličkim poremećajima, toksinima i drugim uzrocima, a manifestuju se kao upale bubrega (glomerulonefritis, pijelonefritis, nefrotski sindrom) i akutna, odnosno hronična smanjena funkcija bubrega (bubrežna insuficijencija).

Javljaju se već u prvim godinama života, a najčeće su u periodu trudnoće i kao komplikaciju mogu da daju hroničnu bubrežnu slabost.

U trudnoći, stanja kao što su hipertenzija, preklampsija i eklampsija mogu da dovedu do teških, čak ireverzibilnih oštećenja bubrega. Takođe prethodne, najčešće neprepoznate primarne bolesti bubrega mogu biti glavni rizik za komplikacije u trudnoći.

Kod žena su češće i imunološke bolesti i one mogu da vode u hronična oštećenja bubrega, kao i nastanka hronične bubrežne slabosti.

Posebno je pitanje komplikacija na drugim organskim sistemima kod žena koje su na dijaliznom programu, kao i njihovih mogućnosti da postanu majke.

Žene se češće odlučuju da budu donori organa, nego primaoci.

Polnu nejednakost komplikuju i mogućnosti kontrole i ranog lečenja.

Šta preduzeti?

Kako smanjiti rizik i sprečiti kumulaciju faktora rizika?

Razmotriti adekvatne mere prevencije bolesti. Ako je bubrežna bolest već tu, ukazati na mogućnosti usporenja progresije osnovne bolesti.

Kako održati zdravlje bubrega ?

Redovno kontrolišite vaš krvni pritisak

Proveravajte svoju telesnu težinu

Redovno uzimajte od 1,5 do 2 litra tečnosti (voda, čajevi, negazirani napici)

Maksimalan dnevni unos kuhinjske soli svedite na  6 gr/dnevno

Jedite sveže voće i povrće-prethodno ga dobro operite

Dozirana fizička aktivnost je neizostavni deo ovog programa

Kontrola  lekara, bar 1x godišnje !

Autor teksta: Prof. dr Sonja Radenković

Global Digital Clinik