Psihološko testiranje-psihodijagnostička procena ličnosti

psihodijagnostika

Psihodijagnostičko testiranje podrazumeva primenu dijagnostičkog intervjua i baterije psiholoških testova uz pomoć kojih se može utvrditi stepen intelektualne efikasnosti osobe, proceniti crte ličnosti i/ ili utvrditi postojanje određenih psiholoških tegoba (testovi sposobnosti/ inteligencije i testovi ličnosti) kao i stepen psihoorganskog oštećenja mozga-neuropsihološko testiranje.

Psihijatar ili terapeut može tražiti testiranje radi diferencijalne dijagnostike, procene aktuelnog psihičkog funkcionisanja, primenu adekvatne psihoterapije/medikamentozne terapije, ili da bi stekao detaljniji uvid u prirodu klijentovih problema pre početka rada. Psihološko testiranje sprovodi isključivo psiholog.

Testovima inteligencije dobija se informacija o opštoj intelektualnoj sposobnosti ispitanika kao i informacije o  nizu njegovih specifičnih kognitivnih sposobnosti. U našoj poliklinici za procenu intelektualnih spoosbnosti koriste se sledeće skale: VITI skala, KOG 3 baterija za procenu intelektualnih spoosbnosti odraslih kao i REWISC skala i Progresivne matrice u boji za procenu intelektualnih kapaciteta dece.

Testovima ličnosti se procenjuju generalne crte ličnosti, karakter ispitanika, dijagnostikuje postojanje psihopatoloških fenomena, psihijatrijskih poremećaja i poremećaja ličnosti, određuju nivoi psihološkog funkcionisanja, sklonosti, načini suočavanja sa svetom, slabije i bolje razvijene sposobnosti.

Tim psihologa u našoj poliklinici koristi sledeće testove za procenu ličnosti:

  • Minesota multifazni inventar ličnosti, MMPI 202; sadrži deset kliničkih skala koje daju indikacije ka različitim psihopatološkim stanjima (hipohondrija, depresija, histerija, psihopatska devijacija, paranoja, psihastenija, shizofrenija, hipomanija, socijalna introverzija, skala mučkosti-ženstvenosti).
  • Milonov upitnik  za odrasle-MCMI III; sadrži 24 kliničke skale raspoređene u 4 odvojene grupe: klinički personalni obrasci (šizoidni, izbegavajući, depresivni, zavisni, histrionični, barcistični, antisocijalni, sadistički, kompulsivni, negativistični, mazohistički), obrasci teže personalne patologije (šizotipalni, granični, paranoidni), skale kliničkih sindroma (anksiozni poremećaj, somatoformni poremećaj, bipolarni-manični poremećaj, distimije, alkoholna zavisnost, zavisnost od droga, postrtraumatski stresni poremećaj), skale sindroma teže patologije (poremećaj mišljenja, major depresija, deluzioni poremećaj).
  • Milonov upitnik za adolescente-MACI; definiše 13 stilova funkcionisanja ličnosti (povučen, inhibiovan, setan, ponizan, teatralan, samoljubiv, nepokoran, nasilan, povinujući, oponirajući, samoporažavajući, sa graničnim tendencama u funkcionisanju), 8 skala adolescentne problematike (difuzija identiteta, samoevaluacija, neprihvatanje telesnog identiteta, seksualni diskomfor, nesigurnost u vršnjačkim relacijama,društvena neosetljivost, porodična nesloga, zloupotreba u detinjstvu), 7 skala kliničkih sindroma (poremećaj ishrane, zloupotreba supstanci, impulsivnost, anksioznost, depresivnost, suicidalne tendence).
  • PAI inventar je objektivni instrument samoopisa namenjen za kliničko ispitivanje osoba starijih od 18 godina. Kao klinički instrument, namenjen je za dobijanje informacija relevantnih za kliničku dijagnozu, planiranje tretmana i trijažu psihopatologije. Ispituje granični poremećaj ličnosti, antisocijalne osobine, topline, dominaciju, agresivnost, problem s alkoholom i drogama.

Projektivni testovi

Projektivni testovi su vrsta testova ličnosti koji na indirektan, zaobilazan način dijagnostikuju dubinske osobine ličnosti. Ispitanik u odgovoru nesvesno unosi svoje lične stavove, vrednosti, motive i komplekse. U našoj poliklinici primenjujemo RORŠAHOV TEST za dubinsku dijagnostiku ličnosto koji može pružiti korisne informacije o tome kako ispitanici doživljavaju svoj unutrašnji i spoljašnji svet, kako reaguju na različite stresore, na koji način kreiraju pojmove i ideje, koje potrebe, motivi i konflikti su dominantni, da li su razvijeni kapaciteti za obradu emocija i kontrolu nagona. Ovaj test zadavati i tumačiti samo psiholog koji je stekao specifična znanja i iskustvo u datoj oblasti, jer pogrešna, netačna i nepotpuna tumačenja nestručnih lica mogu imati vrlo negativne posledice po samog klijenta.

Neuropsihološko testiranje

Neuropsihološko testiranje obuhvata procenu kognitivnog statusa, bihevioralnih poremećaja kod bolesnika sa moždanim oštećenjima, diferencijalnu dijagnostiku, neuropsihološki nalaz i mišljenje (za procenu radne sposobnosti, za potrebe invalidske komisije, po uputu neurologa, psihijatra).

Nakon obavljenog testiranja, stručno lice-psiholog saopštava rezultate u pismenoj i usmenoj formi i pruža mogućnost savetovanja povodom ostvarenih rezultata.

Jelena Krstić, psiholog

Poliklinika Anima plus
Bulevar Nemanjića 85a,
Tržni centar zona 2, lokal br. 69
18000 Niš

018 305 346
060 734 90 00

animaplusnis@gmail.com
www.animaplus.rs
Pratite nas na Facebooku

Global Digital Clinik