Otkrivanje (nekada) najlepšeg niškog spomenika

Niš je grad koji ima mnogo spomenika iz bogate istorijske i kulturne prošlosti. Mnogi od njih tokom ratova su rušeni, pa zatim obnavljani.

To je spomenik viteškom kralju Aleksandru I Karađorđeviću, ujedinitelju. Predstavljao je ogromnu bronzanu figuru kralja na propetom konju u skoku sa podignutim prednjim nogama, visine 4,5 metara, postavljen na crnom granitnom postamentu visine 9 metara. Imao je i dva reljefa, na širim stranama. Prvi je predstavljao vojničku četu u pobedničkom maršu na “putu Slobode”, a drugi kralja u razgovoru sa seljacima Pomoravlja. Dominirao je čitavim prostranim trgom i širom okolinom. Bio je postavljen u središtu trga pored tramvajske pruge, koja je tu prolazila. Trg se onda zvao Trg kneza Mihajla Obrenovića (prethodno Arnaut – pazar, zatim Trg JNA, Trg Vojske Jugoslavije, Trg Vojske, danas Trg Kralja Aleksandra).

Pripreme za podizanje ovog spomenika, otpočele su još 1935

Pripreme za podizanje ovog spomenika, otpočele su još 1935. godine nakon ubistva Aleksandra Karađorđevića (oktobra 1934). Bansko veće Moravske banovine, zajedno sa narodom rešilo da podigne spomenik tragično preminulom kralju od dobrovoljnih priloga iz cele banovine. Pristiglo je 1450 priloga u novcu, čiji su darodavci bili odeljenja školske dece, pojedinaca i ustanova. Za predsednika odbora za izgradnju spomenika od 11 članova izabran je Velimir Jovičić, industrijalac iz Niša član Banskog veća.
Raspisan je veliki javni konkurs. Pristiglo je 26 radova, od kojih su izdvojena tri, čiji su autori bili: Antun Augustinčić, Radeta Stanković i Ilija Kolarević. Odbor se upoznao i sa “Mišljenjem njenog veličanstva kraljice Marije Karađorđević”. Žiri je 8. i 9. jula 1938. godine odlučio da bude realizovan drugonagrađeni  projekat pod šifrom “26”, čiji su autori bili vajar Radeta Stanković i inž. Miloš Somborski iz Beograda. Više od godinu dana bilo je potrebno vajaru Radeti Stankoviću i inž. Somborskom da savladaju ogromnu figuru konjanika u bronzi. Statički je to bilo pravo remek delo, retko izvođeno u svetu – sa osloncem konja na dve zadnje noge …
Iako je rat u Evropi započeo i besneo (1.septembar 1939) spomenik je svečano osvećen i otkriven na rođendan pokojnog kralja 17. decembra 1939. godine. U prohladnom zimskom danu prostrani trg je prepravilo mnoštvo naroda. odajući poštu omiljenom kralju. Prisustvovale su najviše državne ličnosti Kraljevine Jugoslavije.
Na fotografiji kojom je ovekovečena ova svečanost su kraljevski namesnik dr Radenko Stanković, iza njega sa leve strane je Pavle Đorđević, upravnik policije u Nišu, a desno su Dragiša Cvetković, predsednik vlade Kraljevine Jugoslavije i ban Moravske banovine Janićije Krasojević. Iza njih salutira general Milan Đ. Nedić, ministar vojske i mornarice (kasnije predsednik vlade Srbije pod okupacijom). Raportira i pozdravlja ih sabljom oficir počasne čete vojske Kraljevine Jugoslavije. Interesantan je podatak da je sin kraljevskog namesnika dr Radeta Stankovića, Radeta Stanković, autor spomenika. Zanimljiva je okolina ovog prostora na slici, kako je tada izgledala. U pozadini je toranj katoličke crkve, a desno magacini za žito i duvan poznatih niških trgovaca na veliko braće Živković.
Neposredno posle toga , ovi magacini su srušeni i rašćišćen je prostor za igradnju impozantne građevine državnih železnica Kraljevine Jugoslavije pod nazivom “Železnička direkcija jug” koja je obuhvatala prostor od Subotice do Bitolja. Podignuti temelji su obloženi kamenom, a postavljena je i uskotračna pruga od železičke stanice do gradilišta u cilju bržeg dovoza građevinskog materijala.
Rat je obustavio gradnju, a po njegovom završetku u prvoj fazi podignuto je istočno krilo za potrebe železničke uprave. Kasnije, srednji deo i zapadno krilo su adaptirani za potrebe Pravnog i Ekonomskog fakulteta univerziteta u Nišu, ali u daleko skromnijoj realizaciji od osnovnog projekta. Nakon završetka rata, dogodilo se ono što ni okupator nije učinio: spomenik je srušen i bez traga nestao, a da se ni danas ne zna po čijoj je naredbi to učinjeno (1946. godine). Ostaje da se vidi da li će grad Niš smoći snage da obnovi jedan od nekada najlepših spomenika u Srbiji …
izvori: Niški Vesnik
(Novembar 2003)Wikipedia
Enciklopedija Niša II
priredio na stranici : Novaković Č. Milan
Global Digital Clinik