Ne uzimajte antibiotike na “svoju ruku”, oslabljuju imunitet, mogu da izazovu i ozbiljna oboljenja

antibiotici
Foto: Pixabay

I pre pandemije mnogi pri malim bolovima u grlu ili curenju iz nosa posežu samoinicijativno za antibioticima bez odlaska kod lekara. Pojavom pandemije ovo iracionalno ponašanje je u porastu. Osim što nećete izlečiti bolest uzimanjem antibiotika na svoju ruku, time ćete pogoršati probleme sa bakterijama otpornim na antibiotike, pa neće delovati kada budu zaista neophodni. Takođe, neodgovarajući antibiotik i njegovo nepravilno doziranje može da izazove i niz drugih bolesti.

I pre pojave koronavirusa uzimanje antibiotika na “svoju ruku” bilo je učestalo u mnogim zemljama pa i u našoj. Sa pojavom pandemije ovaj trend je svuda u porastu, a osim što slabi imunitet, ovakvo iracionalno ponašanje da izazove i ozbiljna oboljenja. Osim toga antibiotik koji ste uzimali prekomerno bez oslaska kod lekara, kada vam zaista bude potreban neće delovati.

Stručnjaci upozoravaju da preterana zloupotreba antibiotika stvara otpornosti na lekove na globalnom nivou, pa to postaje i globalni problem pošto ta otpornost (rezistentost) ugrožava pacijente koji se leče posle rutinskih operacija.

Prema nekim podacima, otpornost na antibiotike izaziva više od 23.000 smrtnih slučajeva godišnje u Sjedinjenim Američkim Državama, dok ta brojka na svetskom nivou možda iznosi pola miliona smrtnih slučajeva godišnje. Ono što je još gore – te brojke se iz godine u godinu sve više povećavaju.

Rezistencija ili otpornost na antibiotike nastaje kada se bakterija prilagodi lekovima, čineći antibiotike beskorisnim. To se ponekad dešava kada potrošači-pacijenti-korisnici zloupotrebe antibiotike koristeći ih kada to nije potrebno ili ih ne uzimaju u potpunosti na način kako je propisan od strane lekara.

Upotreba antibiotika bez recepta obično se kod nas koristi da bi se  „dobilo na brzini“, a naročito danas  da se ne gubi vreme kod lekara.

Prema pojedinim studijama, većina pacijenata koristi ili bi koristilo antibiotike za lečenje respiratornih simptoma, kao što su kašalj, bolovi u grlu, bolovi sinusa, razne infekcije. Ono što je loše – za takve početne stadijume bolesti antibitici ne pomažu, a neadekvatna terapija može samo povećati komplikacije.

Prema rečima kliničkog farmakologa, profesora Slobodana Jankovića, neodgovarajući antibiotik i njegovo nepravilno doziranje štete crevnoj flori, uzrokuju dijareju, truju bubrege i remete njihovu funkciju, a mogu da dovedu i do oštećenja kostne srži, jetre, nerava, vida, kostiju, zglobova…

“Praksa je pokazala da se postantibiotska dijareja javlja kod 10 do 20 odsto pacijenata. To je zato što svi antibiotici remete crevnu floru, posebno oni sa širim spektrom dejstva, a njih je većina. Pri tome, dužina primene je najbitniji faktor koji utiče na to da se javi poremećaj crevne flore, a ne “jačina” antibiotika kako se uobičajeno misli. Što je broj različitih bakterijskih vrsta na koje antibiotik deluje veći i lek se duže pije, neželjeni efekat na sistem za varenje je veći”, kaže profesor Janković.

Klinički farmakolog Milica Bajčetić rekla je da su rezultati istraživanja Svetske zdravstvene organizacije pokazali da je pandemija koronavirusa ugrozila racionalnu upotrebu antibiotika

Ona je za RTS naglasila da prekomerno uzimanje antibiotika “na svoju ruku” stravara rezistenstnost na bakterije, a samim tim oni neće delovati kada su najpotrebniji i da smanjuju imunitet.

Prema njenim rečima, u periodu od pet godina do 2019. godine je bio napravljen neki red koji je sada ugrožen tokom pandemije zbog popuštanja mera izdavanja antibiotika bez recepata.

“Zabrinjava činjenica da su od ukupnog broja izdatih antibiotika 52 odsto antiobiotici pod nadzorom”, rekla je Bajčetićeva.

Na pitanje gde se najviše poštuju pravila o upotrebi antibiotika, ona je rekla da se situacija nije izmenila kada su skandinavske zemlje u pitanju i centralnoevropske poput Nemačke gde ima kontrolisane upotrebe tih lekova, ali da u Španiji, Italiji i Grčkoj, kao i u balkanskim zemljama imamo značajno povećanje upotrebe antibiotika.

“Rezultati istraživanja SZO su pomogli da označimo probleme i krenuli smo da sprovodimo edukacije sa lekarima”, istakla je Bajčetićeva i apelovala na građane da se antibiotici nikako ne uzimaju na svoju ruku.

Navodi kao zabrinjavajući primer da je Azitromicin izbio na prvo mesta korišćenih antibiotika, a da su do pandemije to tradicionalno bili lekovi na bazi Penicilina.

“Iz ove pandemije ako smo nešto naučili je kako je imati bolest, a nemati lek za tu bolest”, kaže Bajčetićeva i dodaje da to što smo uspeli da smanjimo upotrebu antibiotika poslednjih godina sada u pandemiji može da nas vrati na staro.

Najveća opasnost je, kako je istakla stvaranje rezistencije na te lekove, odnosno antibiotici neće delovati kada su potrebni. “Bez antibiotika biće otežani porođaji, transplatacije, takođe, neće biti moguće”, navela je profesorka.

“Svaki student farmacije i medicine zna da antibiotici utiču na strukture ćelija i deluju na bakterijske infekcije, ali ne deluju na viruse i alergije”, rekla je Bajčetićeva.

Ona zaključuje da je veoma važno da sačuvamo antibiotike, i da time kupujemo vreme da prevaziđemo rezistenciju.

Global Digital Clinik