Na današnji dan 28.4.- Prvi turista u svemiru

Denis Tito, Foto: Wikipedia

1442. godine – Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.

1789. godine – Pobunjena posada engleskog broda “Baunti” ostavila je kapetana broda Vilijama Blaja i 18 njegovih pristalica u vodama kod Tahitija. Blaj je posle 48 dana dramatične plovidbe i više od 3.500 milja uspeo da se domogne ostrva Timor, blizu Jave.

1804. godine – Tokom Prvog srpskog ustanka, u Zemunu je održan sastanak srpskih ustanika i Turaka, uz posredovanje Austrije. Nakon neuspelih pregovora o uspostavljanju mira, srpski pregovarači vratili su se u Ostružnicu i počeli pripreme za napad na Beograd.

1878. godine – Rođen je američki filmski i pozorišni glumac Lajonel Barimor. Kao dete proslavio se u ulozi Olivera Tvista, a kasnije je značajne uloge odigrao u filmovima “Grand hotel”, “Ostrvo Largo”, “Dama s kamelijama”, kao i u TV seriji “Dr Kilder”.

1918. godine – U zatvoru u Terezinu (Češka) umro je Gavrilo Princip. Na dvadesetogodišnji zatvor osudile su ga austrougarske vlasti nakon atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. godine, čime je počeo Prvi svetski rat.

1919. godine – Na Versajskoj mirovnoj konferenciji u Parizu 32 države, uključujući Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, prihvatile su pakt o osnivanju Lige naroda.

1924. godine – Rođen je zambijski državnik Kenet Kaunda, prvi predsednik Zambije od 1964. do 1991. godine i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

1936. godine – Umro je egipatski kralj Fuad I. Za kralja se proglasio 1922. godine, kada je ukinut britanski protektorat nad Egiptom. Nasledio ga je sin Faruk I.

1939. godine – Adolf Hitler odbacio je nemačko-poljski pakt o nenapadanju sklopljen u januaru 1934. godine i nemačko-britanski ugovor iz juna 1935. godine.

1952. godine – Japanu je vraćen suverenitet koji mu je, nakon poraza u Drugom svetskom ratu, bio oduzet mirovnim ugovorom iz San Franciska 1951. godine.

1969. godine – Predsednik Francuske Šarl de Gol dao je ostavku nakon referenduma o regionalizaciji zemlje i reorganizaciji Senata, na kojem je većina Francuza glasala protiv njegovih predloga.

1977. godine – Članovi nemačke levičarske terorističke grupe “Bader-Majnhof” osuđeni su na doživotnu robiju.

1980. godine – Državni sekretar SAD Sajrus Vens podneo je ostavku posle neuspele misije komandosa u spasavanju američkih taoca u Iranu.

1992. godine – Prokomunistička vlada u Kabulu predala je vlast islamskim gerilcima, čime je okončan 14-godišnji gradjanski rat u Avganistanu.

1995. godine – U eksploziji gasa poginula su najmanje 103 stanovnika južnokorejskog mesta Tegu.

1999. godine – Vlada SR Jugoslavije podnela je Međunarodnom sudu pravde u Hagu tužbu protiv zemalja NATO-a zbog “neovlašćene upotrebe sile” u vazdušnim udarima koji su počeli 24. marta.

1999. godine – Lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković smenjen je sa mesta potpredsednika vlade SR Jugoslavije zbog kritika na račun vlasti tokom ratnog stanja.

2001. godine – Prvi turista u svemiru, američki biznismen Denis Tito, platio je 20 miliona dolara za svoje putovanje na Međunarodnu svemirsku stanicu, na koje je otišao sa ruskom posadom.

2002. godine – U padu helihoptera u Rusiji, poginuo je gubernator sibirske oblasti Krasnojarsk, general Aleksandar Lebed, bivši savetnik za bezbednost predsednika Borisa Jeljcina.

2004. godine – Snimci američke TV Si-Bi-Es (CBS) o zlostavljanju iračkih zarobljenika u iračkom zatvoru Abu Graib, pod kontrolom američke vojske, izazvali su šok u svetu. Američki predsednik Džordž Buš uputio je javno izvinjenje iračkom narodu za poniženje koje su pretrpeli irački zatvorenici i njihove porodice.

2005. godine – Irak je dobio prvu demokratsku vladu u poslednjih više od 50 godina.

2008. godine – U sudaru dva voza na istoku Kine poginulo je preko 70 ljudi, više od 420 je povređeno od kojih je 70 sa kritičnim povredama.

2011. godine – Sezona tornada u južnim američkim državama, odnela je preko 330 života i napravila ogromnu materijalnu štetu. Nekoliko država proglasilo vanredno stanje, a u najteže pogođenoj Alabami nevreme je uništilo čitave gradove i ostavilo velika područja bez struje.

2014. godine – Sud u Kairu osudio je na smrtnu kaznu 683 islamista, uključujući lidera Muslimanske braće Mohameda Badija. Na istom ročištu preinačene su u kaznu doživotnog zatvora 492 od 529 smrtne kazne dosuđene u martu. Islamisti su osuđeni za učešće u ubistvu i pokušaju ubistva policajaca u egipatskoj provinciji Minja 14. avgusta 2013. godine.

 

Global Digital Clinik