Istraživanje: Koliko očeva u Srbiji menja pelene bebi?

Finansijska podrška značajna ali neophodno veće učešće očeva
Finansijska podrška značajna ali neophodno veće učešće očeva

Manje od jedan odsto očeva u Srbiji redovno menja pelene bebi, tek nešto više od sedam odsto kupa bebu, podaci su istraživanja koje bi moglo da ukaže na to šta ženama, osim finansijske podrške, može pomoći da se odluče na rađanje.

Ovaj izveštaj je deo istraživanja “Kultura rađanja i partnerski život u Srbiji“, koje je Institut za sociološka istraživanja, uz podršku Centra za mame, sproveo u prvoj polovini prošle godine.

Finansijska podrška značajna ali neophodno veće učešće očeva

Izuzimajući ekonomski momenat, ispitanice su kao jedan od ključnih problema navele tradicionalnu uloga oca, koji ne učestvuju aktivno u odgajanju deteta.

Tako su samo dve aktivnosti vezane za decu – izvođenje u šetnju i odlazak kod lekara – pretežno zajedničke, dok su sve ostale obaveze vezane za dete, ali i za domaćinstvo prepuštene – isključivo ženi.

Porodiljsko odsustvo za očeve

Osnivačica i direktorka Centra za mame Jovana Ružičić kaže da iako je u Srbiji zakonski omogućeno da i očevi koriste porodiljsko odsustvo, samo četiri odsto partnera ispitanih žena iskoristilo je tu mogućnost.

“Srbija je patrijahalna sredina, a odmah po dolasku deteta ženi se opredeljuje tradicionalna uloga, kao i muškarcu. Njena je da bude kod kuće i vodi računa o detetu, a njegova je da ‘ide da lovi’, odnosno da radi”, kaže za Tanjug Ružičić i dodaje da je odluka da tata “ode na porodiljsko” i dalje društveno neprihvatljiva, ali i praktično neisplativa s obzirom na to da su plate muškaraca veće.

Nije sve u novcu, ima nešto i u ocu

Inače, kad je reč o borbi protiv “bele kuge”, gotovo 39 odsto ispitanih žena smatra da su žene odgovorne za nisku stopu nataliteta, isto toliko njih se sa tim stavom ne slaže, a 22,6 odsto je neopredeljeno.

Ružičić za Tanjug kaže da nije dužnost žena da rađaju, ali da jeste dužnost države da obezbedi sistem koji će da funkcioniše.

Kako kaže, problemi sa kojima se buduće majke susreću počinju i pre trudnoće, nedozvoljenim pitanjima poslodavaca o planiranju potomstva, nastavljaju se kroz loša iskustva u porodilištu, nedostatak mesta u vrtićima, visoke cene proizvoda za decu…

Skupa bebi oprema

Istraživanje takođe pokazuje da ne postoji nijedna od mera podrške porodici kojom bi barem pola ispitanica bilo zadovoljno, a najviše su nezadovoljne dostupnošću i cenom robe za decu, politikama zapošljavanja mladih roditelja i politikama ustanovljavanja fleksibilnog radnog vremena.

Bejbi bum u Srbiji se neće skoro dogoditi

Sve navedeno, očekivano, vodi i ka rezultatima istraživanja koji se odnose na planiranje rađanja u budućnosti, koji pokazuju da se “bejbi bum” u Srbiji neće skoro dogoditi.

Većina ispitanica ne planira trudnoću u narednih pet godina (43,5 odsto), dok skoro svaka četvrta planira (23,9 odsto), odnosno zadržaće trudnoću ako joj se dogodi (14,2 odsto).

Među ženama koje ne planiraju trudnoću, 14,9 odsto odlučilo bi da je održi, pod pretpostavkom popravljanja materijalnog standarda, a više od trećine ispitanica ne bi se odlučilo da rađa ni pod jednim od navedenih uslova u anketi.

Idealan broj dece – troje

Idealan broj dece za žene obuhvaćene uzorkom je troje (41,3 odsto), zatim dvoje (37,9 odsto), četvoro (5,2 odsto), dok je za 4,9 odsto ispitanica idealno imati samo jedno dete.

Istraživanje “Kultura rađanja i partnerski život u Srbiji” sproveo je Institut za sociološka istraživanja uz podršku Centra za mame, na uzorku od 1.560 žena iz cele Srbije, starosti od 18 do 60 godina.

 

Global Digital Clinik