8. mart: Praznik borbe za prava žena, ne borbe za veći buket

8. mart
8. mart: Praznik borbe za prava žena ili „šminka?

Širom sveta 8. mart se obeležava kao Međunarodni dan žena, kao deo borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca.

Prvi put Dan žena obeležen je 28. februara 1909. godine u SAD deklaracijom koju je donela Socijalistička partija Amerike. 8. mart je kao Dan žena ustanovljen godinu dana kasnije.

Ideja za obeležavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se početkom 20. veka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših uslova rada.

Žene zaposlene u industriji odeće i tekstila javno su protestovale prvi put 8. marta 1857. godine u Njujorku zbog loših uslova rada i niskih plata. Demonstracije je rasterala policija, a žene su dva meseca kasnije osnovale sindikat.

Osmomartovski protesti postali su narednih godina tradicija. Najmasovniji su bili 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo ulicama Njujorka tražeći kraće radno vreme, bolje plate i pravo glasa.

Prva međunarodna ženska konferencija bila je održana 1910. godine u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke internacionale. Tada je ustanovljen Međunarodni dan žena, na predlog Klare Cetkin, koja je bila član Nemačke socijalističke partije.

Naredne godine Međunarodni dan žena obeležen je u Austriji, Danskoj, Nemačkoj i Švajcarskoj.

Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadijum ruske revolucije.

Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kollontai nagovorila je Vladimira Lenjina da 8. mart postane državni praznik i tokom tog razdoblja koristio se za obeležavanje “herojstva radnica”.

UN su 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žene, zvanično počele da obeležavaju ovaj praznik pod nazivom Međunarodni dan žena.

Dve godine kasnije Generalna skupština UN je rezolucijom proglasila 8. mart Danom ženskih prava i međunarodnog mira.

Međutim, u mnogim komunističkim državama taj praznik je izgubio svoju ideološku osnovu. Praznik je postao prilika muškarcima da iskažu ljubav i poštovanje prema ženama.

Protest u Nišu, jul 2020. Foto: Naissus Info, arhiva

Zašto je bitno znati sve ovo?

Vekovima su se žene borile da dobiju podjednaka prava. Može se reći da su donekle uspele. Tome svedoče brojne žene koje se nalaze na bitnim funkcijama. Ipak, ako se dobro zamislimo, žene se i dalje susreću sa brojnim predrasudama i bore se za svoje mesto u ovom svetu.

Pandemija je dodatno narušila rodnu ravnopravnost.

“U pandemiji su žene prve gubile posao jer ih je dosta njih zaposleno u turizmu, kulturi i ugostiteljstvu. Takođe je u vreme “lokdauna” bilo i nasilja nad ženama. Žene moramo staviti u centar koristeći sredstva koja imaju evropski i nacionalni parlamenti kako bismo poboljšali finansijske uslove u kojima žive. Borba žena je borba svih nas”, rekao je predsednik EU parlamenta David Sasoli.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je da žene na stereotipe odgovaraju tako da “idu svojim putem i postižu izvranrednost”.

“Svima je bolje kad žene dobijaju prilike koje zaslužuju. One su sposobne da vode, a karijera i majčinstvo mogu ići zajedno“, ističe

Evropska komisija predložiće  novo zakonodavstvo za borbu protiv nasilja nad ženama. Istakla je da je “sloboda od straha i nasilja osnovno ljudsko pravo”.

Predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović razgovarala je sa novim šefom Misije OEBS-a u Srbiji Janom Bratuom o nastavku saradnje dve institucije u unapređenju rodne ravnopravnosti.

U saopštenju se navodi da je Mihajlović istakla da je Srbija prva zemlja van EU koja je uvela Indeks rodne ravnopravnosti i da je formiranjem rodno odgovorne vlade još jednom pokazala da je rešena da rodnu ravnopravnost poboljša.

„Donosimo nove zakone i strategije. Želimo i da radimo više na lokalnom nivou. Da osnažimo gradove i opštine i lokalne mehanizme za rodnu ravnopravnost. Da stvorimo bolje okruženje za žene“, navela je Mihajlović.

Ona je dodala da postoji vizija da se rodna perspektiva uvede i u sektor energetike, da se radi više na energetskom siromaštvu, kojem su žene direktno izložene.

„Radimo puno sa lokalnim zajednicama. Važno je da ohrabrimo žene i da ih dalje osnažimo. Takođe je bitno da radimo i sa muškarcima i dečacima. Da shvate da od rodne ravnopravnosti svi imaju koristi“, kazao je Jan Bratu.