6 činjenica o vremenu koje će vas raspametiti !!!

Koliko puta ste čuli, ali i osetili na svojoj koži, da je vreme relativno? Kada čekate nekoga napolju na -5 stepeni, svaki sekund prolazi kao godina. Kada imate mnogo posla, dva sata vam prođe, a da to ni ne primetite. Saznajte 6 činjenica o vremenu, koje će vreme učiniti još interesantnijom pojavom.

Vreme je oduvek veoma zanimalo ljude, te su mnoge izreke vezane baš za vreme. Sigurno ste mnogo puta čuli da je vreme novac. Zbog toga, mnogi koji imaju nekoliko poslova, ili privatni biznis, veoma cene svoje vreme, jer ga zbog posla imaju malo. U socijalističkoj Jugoslaviji, važilo je pravilo da se radi maksimalno 8 sati, drugih 8 sati za slobodno vreme, kulturu, i sopstveni razvoj, i ostalih 8 sati za kvalitetan san.

Danas kažu da je ključ za dobar život dobra organizacija događaja u toku dana. Iako ljudi uspevaju da organizuju svoj život na određeni način, više slobodnog vremena bi sigurno doprinelo ličnom razvoju. Ipak, postoje i načune činjenice o vremenu, koje su veoma zanimljive.

#1 Vreme brže prolazi u visini glave

Da, dobro ste pročitali. Ako stojite uspravno, vreme brže prolazi u visini vaše glave, nego u visini stopala. Ajnštajnova teorija relativiteta kaže da ukoliko ste bliže centru Zemljine kugle, to vreme sporije prolazi.

Ova teorija je bila podvrgnuta merenju, pa je dokazano da na vrhu Mont Everesta, jedna godina traje 15 mikrosekundi kraće, nego na nivou mora.

#2 Dan ne traje 24 sata

Ceo život učimo da jedan dan traje 24 sata. Ipak, to nije precizno, već zaokruženo vreme. Iako je lakše govoriti da dan traje 24 sata, bilo bi u redu od učitelja u školi da nam kaže i tačan broj.

Precizan vremenski period za koji se Zemlja okrene oko svoje ose je 23 sata, 56 minuta i 4,2 sekunde. Ipak, Zemlja se svakog dana pomera sve bliže Suncu u toku jedne godine, pa je period od izlaska Sunca do sledećeg izlaska zaokružen na 24 sata, jer se dužina dana blago pomera.

#3 Godina nije oduvek trajala 365 dana

Dok su dinosaurusi još postojali, jedna godina nije trajala 365 dana, već je Zemlji trebalo 370 dana da obiđe oko Sunca. Razlog za manji broj dana u toku godine danas je što Zemlja postaje sporija.

Gravitacija Meseca usporava Zemlju, pa zbog toga su dani duži, i povećavaće se za 1,7 milisekundi u toku jednog veka.

#4 Ne postoji „sada”

Mnogi fizičari tvrde da ne postoji sadašnje vreme, jer je vreme realtivno, fluidno i prolazno. Vreme i prostor su fluidni, i na njih utiče gravitacija, i brzina kojom se mi krećemo kroz njih. Ajnštajn je govorio da za fizičare razlika između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti je samo iluzija, ali jedna veoma uporna iluzija.

Pošto je svetlosti potrebno vreme da dođe do nas, sve što mi vidimo, zapravo je u prošlosti. Sunce koje vidimo dok gledamo kroz prolozor je staro 8 minuta i 20 sekundi.

#5 Što se brže krećemo, vreme prolazi sporije

Iz fizike smo učili da što brže prolazimo kroz vreme, to prolazi manje vremena za nas. Ako bismo putovali na zvezdu po imenu Sirijus sa 99% brzine svetlosti, i vratili se na Zemlju, na Zemlji bi prošlo 17 godina otkad smo otišli.

Vi koji ste putovali, ne biste ostarili 17 godina, već nešto manje od dve i po godine.

#6 Satovi u državi su postavljeni na isto vreme zbog vozova

Satovi koji prikazuju isto vreme širom celih velikih država, nisu precizni, ali su postavljeni tako da ljudi ne bi kasnili na vozove. Sve do 19. veka, gradovi su podešavali satove prema lokalnom podnevu, pa su satovi u Bristolu bili 11 minuta iza satova u Londonu.

Kako ljudi ne bi propuštali vozove, dogovoreno je standardno vreme, koje je zasnovano prema londonskom vremenu.

 

Global Digital Clinik