Šta predviđa novi Zakon o bezbednosti u saobraćaju: Trajno oduzimanje vozila, ukidanje probne vozačke dozvole, strožije kazne

Foto:Naissus.info
Foto:Naissus.info,arhiva , ilustracija

U pripremi su nove izmene zakona o bezbednosti saobraćaja. Novine se odnose na trajno oduzimanje vozila, pooštravanje kazni, uvođenje nulte tolerancije na alkohol i formiranje digitalnog vozačkog dosijea.

Poslednjih pet godina u Srbiji na godišnjem nivou strada oko 500 ljudi u saobraćaju. Mesečno pogine jedno dete.

“Dovoljno je to da smo jedna od najnebezbednijih država u Evropi po pitanju saobraćaja i po broju poginulih u saobraćaju, pogotovo dece”, kaže Vukašin Mrđić iz Udruženja roditelja stradale dece u saobraćaju.

Iz udruženja naglašavaju da oni koji su prekršili propise i izazvali saobraćajnu nesreću u kojoj je neko povređen ili je stradao nisu bili suočeni sa oštrim kaznama.

“Za ubistvo dece u saobraćaju, konkretno monstrum koji je ubio moje dete je dobio svega 2,5 godine zatvora. Ako mi zakonom stavimo sudije u takvu poziciju da ne mogu da daju blaže kazne, da li je to kazna zatvora ili novčana kazna ili trajno oduzimanje dozvola i vozila, kao što se sada predviđa, apsolutno podržavamo to”, kaže Mrđić.

Osim oštrih kazni za nepoštovanje saobraćajnih propisa, novi zakon predviđa i trajno oduzimanje vozila.

Iz Agencije za bezbednost saobraćaja kažu da je ova novina predložena, jer je praksa pokazala da su pojedinci nakon privremenog oduzimanja vozila ponovo činili isto krivično delo.

“U praksi se to pokazalo da su postojali pojedinci kojima je više puta oduzimano motorno vozilo na taj način. Po uzoru na neka rešenja iz zemalja u okruženju i u svetu, kvalitetnije i bolje rešenje, bolji efekat, će doneti zakonska mera ukoliko budemo razradili do detalja u kojim uslovima, odnosno preduslovima je neophodno da se zaista i trajno oduzme motorno vozilo”, kaže Milan Ilić iz Agencije.

Krivični zakon je i izmenjen prošle godine na inicijativu udruženja roditelja stradale dece.

Tako je za teško delo protiv bezbednosti saobraćaja, u kojem je došlo do teže telesne povrede, predviđena kazna od dve do 10 godina zatvora. Ukoliko je došlo do smrtnog ishoda, kazna zatvora može biti od pet do 15 godina.

Novi Zakon o bezbednosti u saobraćaju, će doneti brojne izmene sa ciljem unapređenja bezbednosti svih učesnika u saobraćaju, a jedna od ključnih promena odnosi se na probne vozačke dozvole.

Međutim, pažnju javnosti privlače i druge odredbe novog zakona, a na ovu temu za Euronews Srbija je govorio pukovnik policije Zlatko Belencan, pomoćnik načelnika uprave saobraćajne policije.

“U našoj zemlji, inače, godišnje, u proseku, petsto ljudi izgubi život u saobraćaju. I kada to poredimo sa nekim zemljama koje su bezbednije – kada govorimo o saobraćaju, na primer, Norveška: 2023. u toj zemlji je stradalo 20 ljudi na milion stanovnika; 2019. nijedno dete nije stradalo u saobraćaju2, rekao je on.

Pitanje koje se postavlja je zašto postoje takve razlike u podacima i da li su to stvari koje može da reši ovaj zakon o saobraćaju.

“Pre svega, treba reći da je ovo novi zakon. Nisu u pitanju izmene zakona o bezbednosti saobraćaja, već se piše novi zakon. Kada govorimo o tome da li će pravne norme regulisati ponašanje učesnika u saobraćaju – one uređuju, a to kako će se ponašati, to je lični stav svakog pojedinca. I ovaj postojeći zakon je dobar, s tim da mi sada pišemo novi zato što je došlo do novih činjenica, novih okolnosti, novih motornih vozila, i treba ga uskladiti sa evropskim zakonodavstvom. Kada govorimo o tome da li možemo smanjiti broj saobraćajnih nezgoda i ublažiti posledice – da, možemo”, kaže Belencan i dodaje:

“To možemo, pre svega, pozitivnim stavom učesnika u saobraćaju. Često stručnjaci i sagovornici kažu da treba svest. Svesni su oni da ne smeju upravljati pod dejstvom alkohola, psihoaktivnih supstanci, da ne smeju prekoračiti brzinu i da moraju biti vezani ili koristiti sigurnosni pojas, kao i za bezbedno prevoženje dece”.

Ipak, Belencan ističe i to da uvek postoji ono “ali”, što upravo dovodi do brojnih saobraćajnih nesreća.

“Od početka godine pa do juče otkriveno je skoro 9.000 vozača koji upravljaju pod dejstvom alkohola, da je od te brojke skoro 1.000 provelo u prostorijama za zadržavanje – zato što na godišnjem nivou negde oko 12.000 vozača provede u prostorijama za zadržavanje 24 časa, jer upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola sa preko 1,21 promila ili odbiju da se podvrgnu alkotestu ili drogatestu, ili se utvrdi da su upravljali pod psihoaktivnim supstancama”, kaže on.

“Razmišlja se i ima raznih predloga da li će jačina motora biti bitna kada su u pitanju početnici”

Još jedno od pitanja u svetlu donošenja novog zakona je i to šta se pokazalo kao najveći nedostatak aktuelnog zakona.

“Mislim da ne bismo mogli govoriti o nedostacima. Mi želimo unaprediti pravnu normu. Zato se predložilo, prvo, trajno oduzimanje vozila, zato što je to opasno sredstvo. Zatim, promena izgleda i važenja probne vozačke dozvole. Pre svega, probna vozačka dozvola je stvarala problem našim državljanima u inostranstvu. Nije je prepoznavala policija, kako zemalja u okruženju, tako i drugih zemalja, recimo van našeg okruženja. Zbog toga smo želeli da našim državljanima omogućimo da upravljaju vozilom u inostranstvu bez problema”, kaže on i nastavlja:

“S tim da će postojati kod gde će biti ograničenja za upravljanje na teritoriji Republike Srbije. Verovatno će ostati vremensko ograničenje upravljanja da bi zaštitili vozače početnike. Ne treba zanemariti činjenicu da to nisu samo mladi vozači, nego ima i ljudi koji u zrelim godinama polažu. Ali da bi zaštitili mlade vozače, verovatno će opšta pravna norma ograničiti vremenski upravljanje vozilom. Zatim, brzina, jer brzina je ubica broj jedan, ne samo u Republici Srbije, nego širom Evrope, na svim evropskim putevima. Sigurno će se gledati još neka ograničenja”, objašnjava Belencan.

On ističe i to da će doći do promene u članovima zakona, tj. odredbama, a kaže i to da je preko 3.000 vozača prošle godine upravljalo vozilo pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

“Razmišlja se i ima raznih predloga da li će jačina motora biti bitna, jer sada su to kilovati, a videćemo da li je ta pravna norma zaista mogla da se poboljša. O tome ćemo razgovarati. Kada govorimo o kaznenoj politici, treba reći da će pojedini prekrišaji iz, recimo, člana 331 preći u član 330. To su, recimo, psihoaktivne supstance. Preko tri hiljade vozača je zatečeno da upravljaju pod dejstvom psihoaktivnih supstanci tokom prošle godine. Sigurno će kazna za taj prekršaj biti stroža”, ističe on.

Pretpostavlja se da će nova ograničenja i uslovi imati određeni efekat, a Belencan kaže da su najbolji efekti u prve dve do četiri godine od donošenja zakona.

“Najveći efekat se očekuje u prve dve godine, jer pre svega kada krene kažnjavanje novčanim iznosima, svaki zakon u prvih dve godine daje najbolje rezultate. I ovaj zakon koji je primenjiv dao je najbolje rezultate u prvih dve, odnosno četiri godine. Kasnije dolazi do nekakvog opuštanja kod učesnika u saobraćaju, ne samo vozača, već i ostalih učesnika u saobraćaju i treba reći da na posledice saobraćajnih nezgoda utiče to što putnici na zadnjem sedištu još uvek nisu prihvatili vezivanje sigurnosnih pojaseva”, kaže on.

Na kraju, predviđeno je i uvođenje pametnih kamera koje bi trebalo da kontrolišu saobraćaj, a Belencan ističe da će i to da se desi vrlo brzo.

“Savremena tehnologija je prisutna u kontroli saobraćaja već duži vremenski period, praktično od 2010. Ovo je osavremenjavanje i treba reći da će u budućnosti saobraćajni policajci, a to će za vrlo kratak period biti vidljivo, imati tablete na kojima će popunjavati određene formulare koji će odmah prelaziti u zapis za pokretanje prekršajnog postupka. To znači da će se skratiti vreme od uočavanja, otkrivanja prekršaja do donošenja presude”, zaključuje Belencan.

Euronews.rs

Global Digital Clinik