NKD: Ne samo “brže”, nego i “jače i bolje” uključiti građane u izradu niškog budžeta

nkd
Foto: NKD

Iz NKD-a ocenjuju da to što je Grad Niš pozvao građane da šalju predloge za budžet za 2022. godinu jeste pohvalno, ali ne i dovoljno. Smatraju da je potrebno da ova procedura bude standardizovana kako ne bi uključivanje građana zavisilo od dobre volje vlasti.

Osim dobre volje vlasti, iz NKD-a kažu da je potrebno definisati koliko novca se “građanski” raspoređuje, formirati tim za participativni budžet, proces učiniti transparentnim i održati zakonski obaveznu javnu raspravu.

Iz NKD-a ocenjuju da je ovogodišnji poziv Grada Niša značaj pomak u procesu kreiranja budžeta u odnosu na prethodnu deceniju. Ipak, kako navode, da bi uključivanje građana, poštovanje njihovih predloga i poštovanje pravila i zakona imalo pun kapacitet potrebno je ovaj poziv dopuniti i napraviti obavezujuću Odluku o realizaciji participativnog budžeta koja bi važila svake godine.

Ovakva standardizacija bila bi bazirana na Zakonu o planskom sistemu Republike Srbije i “Pregledu standarda i praksi građanskog učešća u procesima donošenja odluka” Saveta Evrope čiji je član i Republika Srbija.

Tako napravljen dokument “Građanski budžet Grada Niša” bio bi dostupan svake godine u septembru, a da bi poboljšali efikasnost procesa iz NKD-a predlažu da bude formiran Tim za participativno budžetiranje u koji bi ušli predstavnici lokalne samouprave, organizacija civilnog društva, građana, biznis zajednice i medija.

Smatraju da je važan korak da se unapred odredi koliko novca ide na participativno budžetiranje, pa da se onda prikupe predlozi, sugestije i mišljenja građana i organizacija.

Tada bi se, kako ističu, otvorila rasprava ili o celokupnom budžetu ili samo o delu budžeta koji ide na participativno budžetiranje.

Iz NKD-a navode dobre prakse u Evropi koje pokazuju prednosti i mane i jednog i drugog modela, ali tematsko (funkcionalno) odvajanje debate o, na primer, obrazovanju i zdravstvu omogućava dobijanje kvalitetnijih predloga od strane aktera tog sistema. Na primer, o obrazovanju bi diskutovali direktori škola, prosvetni radnici, ali i roditelji školske dece, a o zdravstvu lekari i pacijenti.

Transparentnost i poštovanje zakona jesu važni i obavezujući principi, pa u skladu s tim treba objaviti sve predloge građana i organizacija i javno obavestiti svakog građanina da li je njegov predlog odbijen, prihvaćen ili delimično prihvaćen uz obrazloženje.

Svi moramo poštovati zakone države Srbije, pa i Grad. Zato ne može da postoji “javno čitanje budžeta”, već treba organizovati javnu raspravu, što je i zakonska obaveza, zaključuju iz NKD-a.