Nišlijka Violeta Jović dobitnica nagrade „Zlatni ključić Smedereva“ na Međunarodnom festivalu poezije

foto: FB Violeta Jović

Na sednici održanoj 17. februara 2026. godine žiri za dodelu nagrade „Zlatni ključić Smedereva“ Međunarodnog festivala poezije „Smederevska pesnička jesen“, koji je radio u sastavu Jovica Tišma, predsednik, i članovi Branko Stevanović i Nedeljko Terzić, jednoglasno je odlučio da od pristiglih nominacija za tridesetog laureata „Zlatnog ključića Smedereva“ proglasi pesnikinju Violetu Jović.

Violeta Jović je rođena u Nišu 8. marta 1966. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Nišu, gde živi i radi kao generalni sekretar Univerziteta u Nišu. Osnivač je i umetnički direktor Medijana festivala dečjeg stvaralaštva i stvaralaštva za decu. Osim autorskih dela, protpisuje se i kao priređivač više zbornika Medijana festivala. Članica je Udruženja književnika Srbije i Društva književnika i književnih prevodilaca Niša

Napisala je više od trideset knjiga za decu i mlade i osvojila mnoštvo nagrada. Poezija i proza su joj prevedeni na ruski, engleski francuski, nemački, italijanski, japanski, romski, rusinski, rumunski, bugarski, grčki, mađarski, slovenački, slovački i druge jezike. Zastupljena je u čitankama i lektirama, antologijama savremene srpske književnosti, književnim časopisima, časopisima za decu i zbornicima.

Nagrađivana je i za sveukupan doprinos očuvanju kulturne baštine i izvornog stvaralaštva.
Značajnija pesnička dela: Pismo sa Meseca; Sunčev voz; Radovanje i igranje; Kad zatvorim oči; Neke važnije stvari; Beskućnik; Ja sam samo pesma; Odmica život/Projde život, (zajedno sa Zoranom Vučićem, poezija na jeziku zavičaja (svrljiško-zaplanjski dijalekat); Svitac u očima (nagrada Večernjih novosti Gordana Brajović za najbolju knjigu za decu i mlade u 2012. godini); Šašava vila; Do deteta treba rasti; Bezimena; Pubertet i te tričarije; Praćkom na jaguara…

Znčajnije nagrade: Dragomir Đorđević na Festivalu pesnika za decu Bulka u Crvenki; Gordana Brajović za knjigu Svitac u očima; Zlatna plaketa Vesninog proleća; Majska plaketa opštine Svrljig za unapređenje kulturne baštine i očuvanje izvorne tradicije; Momčilo Tešić za knjigu Sezona lova na svice; Sunčani sat za sveukupan doprinos stvaralaštvu za decu; Brana Cvetković Dečjeg kulturnog centra Beograd za izuzetan doprinos stvaralaštvu za decu; Zlatno Gašino pero Međunarodnog festivala humora za decu u Lazarevcu; Srebrno Gašino pero za knjigu Vila Rosa; dva puta Dositejevo pero za najbolju knjigu po oceni dečje kritike, 2020. godine za knjigu Kad porastem biću baba a 2022. za knjigu Bajka o čovečici – Desanka Maksimović…

Prema obrazloženju žirija, Violeta Jović je bogatim i raznovrsnim književnim opusom – pesmama, pričama i romanima – zauzela istaknuto mesto među najznačajnijim savremenim srpskim autorima za decu i mlade. Žiri ističe da u njenim delima nema kompjuterskih igrica, čarobnjaka, veštica i natprirodnih bića, već se deci nudi prostor da kroz igru i svakodnevicu otkrivaju i žive sopstveno detinjstvo, učeći da prepoznaju lepotu sveta koji ih okružuje.

Posebna vrednost njenog stvaralaštva ogleda se u delima napisanima prizrensko-timočkim govorom, odnosno svrljiško-zaplanjskim dijalektom. Govoreći i pišući na maternjem jeziku, autorka čuva zavičajni govor i tradiciju, ali i bogatstvo i autentičnost srpskog jezika, suprotstavljajući se pomodnim tuđicama. Žiri naglašava da je veštim pevanjem i pripovedanjem stekla vernu čitalačku publiku širom Srbije, te da su njene knjige na dijalektu često među najčitanijima i u sredinama u kojima se govori standardnim srpskim jezikom.

Osim književnim delima, Violeta Jović se bavila osnivanjem festivala Medijana, radom u redakcijama nekoliko književnih časopisa za decu i mlade, slikarskim delima ili angažovanjem u KUD Abrašević, i potvrdila i kao svestrani kulturni pregalac.

Sve ovo opredelilo je članove žirija da je proglase tridesetim laureatom Nagrade „Zlatni ključić Smedereva“ 57. Međunarodnog festivala pozije Smederevska pesnička jesen.

posao beograd, posao nis
Global Digital Clinik