“Nišlije da se pitaju“: Vetropark kod Aleksinca još jedna pljačka države od osoba bliskih vlasti

vetropark
Pixabay

Udruženje “Nišlije da se pitaju” saopštilo je da se kod Aleksinca planira izgradnja vetroparka i da taj projekat predstavlja još jednu pljačku države od strane vlasti, ili osoba bliskih vlasti, kao i od strane inostranog investitora, ako je taj investitor uopšte strani i nije samo maska za nekog domaćeg tajkuna.

Iz udruženja “Nišlije da se pitaju” tvrde da će vetropark biti izgrađen, a da pritom nisu urađena merenja pravca i brzine vetrova i da će od tog projekta korist imati samo subvencionisani investitor, dok će država i narod biti na gubitku.

“Na površini od 2.467 hektara, koja obuhvata parcele u aleksinačkim selima Ćićina, Bobovište, Rutevac, Bradarac, Subotinac, Mozgovo, Bovan i Vukašinovac, planirana je izgradnja vetroparka sa 40 vetroturbina. Javni uvid u Plan detaljne regulacije za izgradnju vetroparka „Bradarac” je u toku i trajaće do 20. aprila”, navode.

Dodaju da u Planu detaljne regulacije investitor i naručilac plana navode da su „nakon višegodišnjeg osmatranja šireg područja koje je naručilac ovog Plana prepoznao kao perspektivno područje za iskorišćavanje energije vetra, prikupljeni podaci koji su potvrdili povoljne pravce, brzinu, frekventnost i konstantnost duvanja vetra…“

Zoran Vasiljević, meteorolog, postavlja  pitanje “kakvog osmatranja šireg područja“.

“Naime, da bi se procenila isplativost korišćenja vetra za proizvodnju električne energije na nekoj lokaciji neophodno je na toj lokaciji izvršiti merenja pravca i brzine vetra na određenom opsegu visina iznad terena. Radi se o opsegu od 10 metara pa sve do visine od otprilike 200 do 300 metara iznad terena, što zavisi od visine do koje dopiru vrhovi elisa vetrogeneratora koji treba da budu korišćeni“, tvrdi Vasiljević.

“Zatim, minimalni period merenja pravca i brzine vetra po raznim visinama na datoj lokaciji treba da bude period od bar jedne godine i to neprekidnih merenja jer se karakteristike vetra menjaju i u toku godine, po mesecima, odnosno godišnjim dobima. Optimalni period merenja za sticanje pouzdanog zaključka bi zapravo bio od tri do pet godina neprekidno, jer se karakteristike baričkih sistema koji dominantno i izazivaju horizontalno kretanje vazduha, odnosno vetra, mogu razlikovati od godine do godine“, istakao je Vasiljević u saopštenju.

Global Digital Clinik