Napustila nas je veličanstvena Nišlijka dr Snežana Veljković

dr Snežana Veljković
dr Snežana Veljković

Mnogo je teško pisati o nekome ko ti je bio izuzetno drag, o nekome koji te je osvajao lepotom svoje pameti, krasotom svoje duše i svojom božanstvenom ljupkošću.

Srpska medicina i istorijska nauka, kao i svi poštovaoci lika i dela prekrasne dr Snežane Veljković danas su u suzama. Na žalost, o njoj se u njenom rodnom Nišu skoro ništa ne zna. A Niš bi trebalo da bude ponosan na nju i njeno delo, jer bila je POSEBNA.

Dr Snežana Veljković rođena je u Nišu, a studije medicine završila je na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Po završetku studija radila je u Institutu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu. Sudska medicina ju je bila privlačila na jedan poseban način i logično je bilo da upravo i završi specijalizaciju iz sudske medicine.

U želji da usavrši svoje znanje iz sudske medicine provela je krajem sedamdesetih godina 20.veka jednu godinu na usavršavanju u Njujorku u Kancelariji Glavnog Medicinskog Inspektora i po povratku u Beograd odbranila je doktorsku disertaciju 1980.godine.

Za redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu izabrana je 1994.godine, na kome je bila i dugogodišnji šef katedre za sudsku medicinu.

Izuzetno je bila posvećena nastavi i zato je bila miljenik svojih studenata. Pored nastave veliku pažnju posvećivala je naučno-istraživačkom radu u oblasti sudske medicine. Predmet njenih interesovanja u okviru sudske medicine bili su: naprasne prirodne smrti, iznenadne smrti novorođenčeta i odojčeta, narkomanija, krivična i stručna odgovornost lekara i asfiktične smrti. I kao rezultat tih istraživanja nastala je njena odlična monografija „Nasilne asfiktične smrti“.

Kao koautor učestvovala je u pisanje udžbenika za studente medicine „Forenzička medicina“ („Forensic medicine – tex book for medical students „), objavljenom na srpskom i engleskom jeziku.

Za studente medicine napisala je i udžbenik „Sudska medicina“, a bila je i koautor mnogih drugih udžbenika iz medicine. Dragocene su i dve njene izvanredne monografije:

„Hronika sudske medicinu Beogradu“ i „Hronika Medicinskog fakulteta u Beogradu“.

Rektorat Univerziteta u Beogradu dodelio joj je za njenu monografiju „Hronika Medicinskog fakulteta u Beogradu“ 2011.godine prestižnu nagradu iz oblasti naučnog rada – „Veselin Lučić.“

Veselin Lučić, koji je bio stipendista „Matice Srpske“ (1894), bio je inženjer za odsek kanalizacioni u Beogradu i veliki humanista. Davao je velike priloge između dva svetska rata ratnim vojnim invalidima, studentskim menzama u Beogradu, učestvovao je svojim prilozima i izgradnji novog doma Udruženja inženjera i arhitekata u Beogradu i bio je jedan od utemeljivača privatnog doma za doživotni smeštaj starijih slepih devojaka u Beogradu. U Beogradu se nalazi „Zadužbina Veselin Lučić“, ali o tome se jako malo zna.

Dr Snežana napisala je veliki broj naučnih radova, koje je objavljivala u domaćim i stanim stručnim časopisima.

Ali, svoja interesovanja nije samo svodila na sudsku medicinu, već se godinama uporedno bavila i istorijom medicine, kojoj se poslednjih godina svog života maksimalno posvetila.Bila je jedan od najaktivnijih članova Sekcije za istoriju medicine Srpskog lekarskog društva (SLD) i neumorno je istraživala period Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata. Veliku zahvalnost je imala prema prim dr Aleksandru Nedoku i prof.dr Brani Dimitrijeviću, koji su joj davali veliki podsticaj za njena istraživanja na polju istorije medicine.

Svojim neumornim istraživačkim radom, čudesnim mirisom svoje zanosne duše i svojim čarobnim osmehom širila je godinama neopisivu sreću i radost među svim članovima Sekcije za istoriju medicine SLD. I zato je njen iznenadni odlazak u grad večnosti srca svih nas iz Sekcije za istoriju medicine SLD obavio preteškim plaštom tuge koga satima i satima,od njenog nenadanog odlaska, natapamo suzama i bolnim uzdasima. Jer teško je zaboraviti to njeno prekrasno uvek nasmejano lice, prepuno životne radosti.

Teško je zaboraviti i njena veličanstvena predavanja na sastancima naše Sekcije za istoriju medicine SLD, koja su bila vrhunska.

Jedno od njenih sjajnih predavanja, vezano za njenu struku, bilo je predavanje „Sudsko medicinski slučajevi u izveštajima lekara Kneževine Srbije“, održanom na „Studeničkoj akademiji 800 godina srpske medicine“ u manastiru Studenica , u junu 2011.godine.

A njeno , takođe odlično, predavanje „Izgubljena bitka dr Drage Ljočić“, koje je održala na sastanku Sekcije za istoriju medicine SLD, 20. marta 2014.godine, objavio je posle toga na sajtu „Srpska istorija“ vredni i neumorni prof.Đorđe Bojanić.

Te 2014.godine Odeljenje medicinskih nauka SANU organizovalo je naučni skup posvećen životu i radu čuvenog dr Aćima Nedovića o kome je dr Snežana Veljković održala izuzetno predavanje .

Veliku pažnju je 2016.godine dr Snežana Veljković privukla sjajnom knjigom „Gospodin koji nije znao sanskrit“ . To je divna knjiga u kojoj je tanano životopisan uzbudljiv život dr Milana Jovanovića Morskog,koji je pored Jovana Jovanovića Zmaja i Laze Lazarevića bio najplodniji srpski lekar – pisac.

Neumoran i izuzetno plodan rad dr Snežane Veljković zapažen je s velikim uvažavanjem i poštovanjem u Srpskom lekarskom društvu u Beogradu,koje joj je na svojoj slavi Đurđevdan darivalo izuzetno priznanje – „Zlatno pero“ za 2018.godinu.

Svojim izuzetnim književnim izrazom, lepotom i toplinom svoje pisane reči dr Snežana Veljković odenula je, pred kraj svog života , svoja tri izuzetna književna dela : „Krila u mermeru“, „U potrazi za Gledis“ i „Biblioteka porodice Gradinovački“, u čudesnu čarobnu odeždu prohujalih vremena, protkanu zlatnim nitima sećanja na svetle likove srpske medicine i srpske istorije.

Na kraju ovog bolnog prisećanja vredno je spomenuti dragoceno delo, „KAZIVANjA LEKARA O VELIKOM RATU“, prof.dr Branislava Brane Dimitrijevića. Njega je smrt, na žalost, pretekla 2015.godine, ali zahvaljujući predivnoj dr Snežani Veljković, koja je uzela rukopis od porodice dr Brane i priredila ga štampu mi danas imamo jedno značajno, ogromno, istorijsko delo. Dogovarale smo se da ovu dragocenu knjigu dr Brane promovišemo u Snežaninom rodnom Nišu, u Domu vojske,ovog proleća 2020. god, zajedno sa pukovnikom prof. dr Draganom Mikićem, dr Zoranom Vacićem, predsednik Sekcije za istoriju medicine SLD, dr Jelenom Simić Jovanović, sekretarom naše Sekcije i kustosom Muzeja Srpskog lekarskog društva i dr Mašom Dimitrijević, suprugom dr Brane.

I naravno sa veličanstvenim prim. dr Aleksandrom Nedokom (95), našim najstarijim istoričarem medicine, koji ne prestaje da plače za Snežanom danas ceo dan. O njemu je dr Snežana napisala prekrasan tekst u časopisu za nauku „GALAKSIJA NOVA“, koji je sjajni i neumorni prof.Đorđe Bojanić objavio na sajtu „Srpska istorija“.

Priredila, publicista Zorica Peleš

Global Digital Clinik