Inflacija u Srbiji: Da li su osnovne životne potrebe postale luksuz?

inflacija

U psihologiji postoji Maslovljeva piramida osnovnih životnih potreba čiji su prvi i drugi stepen ono bez čega prosečan čovek ne može živeti. Tu spadaju između ostalog hrana, krov nad glavom i voda. Sigurnost tela je posebna kategorija gde svrstavamo grejanje, zaposlenost i resurse. Međutim, kako u vreme inflacije obezbediti sebi sve ono što je potrebno da bi živeli spokojno i dostojanstveno?

Tokom ove godine rat u Ukrajini dodatno je poremetio ekonomiju koja je svakako bila ugrožena zbog pandemije korona virusa. Cene su krenule da rastu abnormalnom brzinom, dok plate stagniraju, pa samim tim običan čovek ne može živeti u skladu sa novim standardom.

Poskupljenje vode, struje i ostalih komunalija može dovesti određene slojeve društva na ivicu egzistencije, pogotovo na jugu Srbije gde su plate zvanično najniže u državi. Voda u Nišu poskupela je za čak 30 odsto, pa je sada kubni metar utrošene vode 90,73 dinara za razliku od pređašnjih 69, 90 dinara. Gradska preduzeća sada plaćaju 120,54 dinara, a ranije su izdvajali 90,43 dinara po metru kubnom. Razlog za rast cena vode jesu goriva koja se utroše za proizvodnju i transport, rezervni delovi i minimalne zarade.

Struja je skočila sa 75 evra na 95 evra po kilovatu na sat. Ovo je posledica kombinovanja domaće struje sa strujom iz izvoza, a ukupno poskupljenje iznosi 26 odsto. Takođe, proizvodi čiji nastanak zavisi od struje poskupljuju za 10 odsto, a poskupljenje struje za privredu u periodu od godinu dana iznosi 100 odsto.

Grejanje uporedo poskupljuje sa porastom cena drva, pa je cena resursa Srbija Šuma porasla za 15 odsto, dok porast u privatnim šumama ide i do 33 odsto. Kubik drva za svakodnevnu upotrebu ide i do 70 evra, a očekuje se da će kubik do početka zime ići i do 100 evra.

Pored komunalija, svakodnevne životne potrebe poput hrane i lične higijene osnovno su pravo svakog čoveka, ali u današnje vreme kupovina hleba predstavlja vrstu stresa. 

Proizvodi za higijenu poput gelova za tuširanje, dezodoransa i sapuna imaju cenu koja je porasla i do 78 odsto, a u vremenskom periodu od godinu dana poskupljenja su se kretala od 11 do 122 odsto za ove proizvode. Toalet papir je posebno osetljiva kategorija čije je poskupljenje direktna posledica poskupljenja u drvnoj industriji, pa su transport, ambalaža celuloza i energija činioci koji otežavaju svakodnevnu nabavku. Sve otežava i zabrana izvoza trupaca iz Rusije, pa je danas moguće odvojiti i do 700 dinara za nabavku toalet papira.

Odlazak u prodavnicu postao je ozbiljan stres, jer pored nestašice namirnica, nabavka za četvoročlanu porodicu iziskuje bar trećinu prosečne plate. Kilo šećera sada košta 102 dinara, a mleko sa procentom mlečne masti od 2,8 odsto košta 119,99 dinara. Za ulje potrebno je izdvojiti i do 200 dinara, a za hleb u marketu od 70 do 120 dinara.

Cene kafa u kafićima nisu drastično skočile u Nišu, ali ipak za espreso treba izdvojiti 140 dinara, dok cena za domaću kafu varira od 90 do 110 dinara. Nes je 160 dinara, a cena za 100 grama kafe u marketu ide i do 200 dinara.

Večera u restoranu svakako je bio luksuz, a sada kompletna večera sa porodicom ili prijateljima košta i do 10.000 dinara. U restoranima cena salata skočila je za 16,4 odsto, variva za 15, alkohol za 13, a kolači za 12,7 odsto. Gotova jela, predjela, pečenja i prenoćište skuplji su za 10 odsto. Hleb ima najnižu stopu poskupljenja od 9,9 odsto.

Auto škole takođe su osetno poskupele, a za polaganje potrebno je izdvojiti od 70.000 do 140.000 dinara. Automobili za obuku skuplji su za 5.000 evra, pa minimalne plate koje su pogodne za instruktore iznose 100.000 dinara.

Cena goriva menja se svakodnevno, a poskupljenje dizela iznosi 120 odsto.

Pored svih brojki i procenata, teško je u Maslovljevoj piramidi zadovoljstva dostići sledeće nivoe među kojima su samozadovoljstvo, mir i socijalizacija, jer kako priuštiti sebi spokoj, ako sebi pre svega ne možemo priuštiti hranu, vodu, struju i ogrev?