Konfuzija i dileme pred početak školske godine, kako će se pohađati nastava, ko bira udžbenike…

dileme

Osim što ne znaju da li će se nastava odvijati u učionicama, onlajn, ili kombinovano, pred roditeljima je i dilema ko treba da izabere udžbenike, na osnovu čega, i koliko se oni uopšte pitaju.

Bliži se 1. septembar  kada bi đaci ponovo trebalo da sednu u školske klupe. Pre nekoliko dana, epidemiolog Predrag Kon izjavio je da je jedino logično rešenje koje vidi za početak školske godine odvajanje vakcinisanih od nevakcinisanih učenika starijih od 12 godina – oni koji su primili vakcinu da idu na nastavu, a oni koji nisu da budu na onlajn nastavi.

Kon je tada rekao da takvu odluku „mora da donese Ministarstvo prosvete“, koje se još ne oglašava.

Sa druge strane, juče je Predrag Kon, kao i njegov kolega, član Kriznog štaba, Branislav Tidorović, najavio mogućnost uvođenja novih mera ukoliko broj novozaraženih pređe 1.000, ali se škole ne pominju, a kada je reč o specijalnim školama ni reči do dan danas, pa se stiče utisak da ta deca i roditelji inače, a tokom pandemije kao da ne postoje u sistemu ove države.

Sve u svemu neku odluku ćemo dobiti, moguće i pred sam početak školske godine, a roditelji i đaci i dalje žive u konfuziji i dilemama da li će se nastava odvijati u učionicama, onlajn, ili kombinovano, ali i ko treba da izabere udžbenike, na osnovu čega, i koliko se roditelji uopšte pitaju.

U srednjim školama kupuju se udžbenici koje je predložilo Nastavničko veće. U osnovnim školama, već tradicionalno biraju se autori, izdavači, što ponekad zbunjuje roditelje.

“Preozbiljno mi je suviše, kao da smo u različitim državama, a ne u jednom školstvu, ipak bi trebalo da deca uče iz jedne knjige, kao i mi kad smo bili mali i učili smo svi isto”, mišljenje je jednog roditelja.

Prema pisanju RTS-a, Zakon o sistemu obrazovanja i vaspitanja je jasan – odluku o tome koje će se knjige koristiti u nastavi može da donese Nastavničko veće, ali samo uz saglasnost Saveta roditelja.

Do nesuglasica dolazi kada pojedini direktori ne uvažavaju mišljenje Saveta roditelja i nameću udžbenike za koje se opredelila škola.

Prema rečima zaštitnika građana uloga roditelja nije sasvim jasna.

On je kazao za RTS da je problem nastao zato što postoje dva zakona – jedan o sistemu obrazovanja, po kome roditelji moraju o tome da odlučuju, i drugi, koji kaže da se roditelji samo obaveštavaju o tome koje je udžbenike škola izabrala.

Možda nije bila ideja, ali plan nekih roditelja jeste da u septembru nabave deci besplatne udžbenike iz kojih će, kako smatraju, naučiti sve kao i iz onih udžbenika koje je izabrala škola.

Na sajtu Ministarstva prosvete može se videti kompletan spisak udžbenika po kojima se može pratiti školski program, a za pojedine predmete postoji i po nekoliko udžbenika različitih izdavača – 11, na primer, za Prirodu i društvo za treći razred. Pitanje je i kako odabrati najbolji udžbenik.

“Imali smo Zavod za udžbenike koji je imao monopol i štampao sve udžbenike, a onda je pušteno slobodno tržište udžbenika i puno izdavača je konkurisalo”, kazala je Ivana Oracki za RTS.

U većini škola nova, izabrana izdanja stigla su krajem prošle školske godine i roditelji su ih već preuzeli. Najjeftinije su knjige za prvi razred koje koštaju oko 6.000 dinara.

Cene za starije razrede su znatno skuplje, jer ima i mnogo više predmeta. Najskuplji je komplet za osmake, za koji roditelji moraju da izdvoje oko 17.000 dinara.

Global Digital Clinik