Nekada privatnim zatvorima i nasiljem danas svoje pozajmice zelenaši štite ugovorima

zelenaši
Foto: FB "Protecta"

Zelenašenje je u velikoj meri zastupljeno u našem društvu. Međutim da ga retko ko prijavljuje svedoči i podatak da je u poslednjih nekoliko godina u Nišu tužilaštvo procesuiralo samo 17 ovakvih slučajeva. Osim toga, nekada su svoje pozajmice zelenaši štitili nasiljem, pesnicama, privatnim zatvorima, a sada ugovorima, rečeno je između ostalog na okruglom stolu u Nišu  “Udružena i osnažena zajednica protiv zelenašenja”.

Milan Stefanović, predstavnik PROTECTA-e je izneo informacije vezane za stavove i iskustva građana Niša u vezi zelenašenja, a na osnovu istraživanja koje je sprovedeno na ovu temu.

“Da je zelenašenje zastupljeno u velikoj meri u našem društvu smatra 40% anketiranih Nišlija, a 61% njih smatra da nadležne institucije ne reaguju adekvatno u slučajevima zelenašenja. To je i glavni razlog zašto je po građanima Niša samo 7% slučajeva zelenašenja prijavljeno policiji”, rekao je Stafanović.

Ipak, kako je naveo, ohrabrujuće je to što bi se 55% anketiranih obratilo za besplatnu pravnu pomoć kada bi imalo problem vezan za zelenašenje.

Pravni i zakonodavni okvir koji definiše sankcionisanje zelenašenja je na okruglom stolu predstavio Saša Đokić, Osnovni Javni tužilac u Nišu.

“Brojka od samo 17 slučajeva zelenašenja koji su procesuirani u poslednjih par godina od strane tužilaštva u Nišu govori u prilog činjenici da građani retko prijavljuju zelenašenje i da se zelenaši koriste ugovorima koji se teško obaraju na sudu”, rekao je Đokić.

O tome kako je zelenašenje u Srbiji evoluiralo od devedesetih godina prošlog veka pa do danas je govorio Nebojša Petković, dugogodišni Šef odseka za suzbijanje opšteg kriminaliteta PU Niš, sada u penziji.

Foto: FB “Protecta”

“Od privatnih zatvora i nasilja nad žrtvama zelenaša od strane kriminalaca, koje je bilo sveopšte prisutno devedesetih, došli smo do toga da kriminaci svoja finansijska ulaganja danas više ne osiguravaju mišićima i pretnjama, već ugovorima koji su overeni kod notara i uz pomoć kojih žrtve zelenaša u kratkom roku ostaju ne samo bez novca već i bez celokupne imovine. Zato građani moraju da paze šta potpisuju i da se obavezno kod novčanih pozajmica posavetuju sa pravnicima”, istakao je Petković.

O veličini psihosocijalnih problema koje u društvu uzrokuje zelenašenje je na ovom okruglom stolu govorio Dr Vladan Radivojević, psihijatar. Pored pravnih i ekonomskih posledica po žrtvu, zelenašenje često urušava porodicu, žrtve ostaju bez posla, podrške članova porodice, primorani su da napuste mesto stanovanja, a kao krajnja posledica se često javlja i samoubistvo.

Global Digital Clinik