
Periodi ubrzanog rasta donose brojne promene koje roditelji lako mogu da primete. Odeća brzo postaje mala, apetit se menja, dete može da spava duže, a količina energije tokom dana nije uvek ista. Iza vidljivog rasta odvijaju se brojni procesi za koje su organizmu potrebni energija, proteini, vitamini i minerali.
Povećane nutritivne potrebe ne znače automatski da postoji nedostatak određenog hranljivog sastojka. Ipak, jednolična ishrana, preskakanje obroka ili veoma selektivan odnos prema hrani mogu otežati zadovoljenje potreba organizma. Posebnu pažnju zaslužuju promene koje traju i počinju da utiču na uobičajene aktivnosti deteta.
Umor posle napornog dana nije isto što i svakodnevni nedostatak energije. Povremeno odbijanje ručka razlikuje se od dugotrajnog slabog apetita. Upravo posmatranje promena tokom vremena i praćenje rasta i razvoja deteta pomažu da se uoči kada je dovoljno korigovati svakodnevne navike, a kada treba razgovarati sa pedijatrom.
Zašto periodi intenzivnog rasta menjaju potrebe organizma?
Rast nije ravnomeran proces. Postoje periodi tokom kojih dete za relativno kratko vreme dobija na visini i telesnoj masi. Organizam tada gradi nova tkiva, razvijaju se kosti i mišići, povećava se zapremina krvi i odvijaju se brojni metabolički procesi. Sve to zahteva odgovarajući unos hranljivih materija.
Nutritivne potrebe zavise od uzrasta, pola, telesne mase, brzine rasta i nivoa fizičke aktivnosti. Dete koje svakodnevno trenira sport može imati drugačije potrebe od vršnjaka koji je manje fizički aktivan. Zbog toga nije dobro posmatrati ishranu samo kroz količinu hrane na tanjiru. Važan je i njen sastav.
Obrok koji obezbeđuje proteine, složene ugljene hidrate, zdrave izvore masti, vitamine i minerale ima drugačiju nutritivnu vrednost od obroka koji uglavnom sadrži rafinisane ugljene hidrate. Dete može uneti dovoljno kalorija, a da jelovnik ipak ne bude dovoljno raznovrstan.
Posebno su važni redovni obroci. Doručak, ručak i večera, uz užine prilagođene potrebama deteta, olakšavaju raspoređivanje energije tokom dana. Takva rutina takođe pruža više prilika za uključivanje različitih grupa namirnica.
Kada umor više nije samo posledica napornog dana?
Školske obaveze, trening, igra i nedovoljno sna mogu sasvim očekivano dovesti do umora. Posle odmora dete se uglavnom vraća svojim uobičajenim aktivnostima. Više pažnje zahtevaju situacije kada manjak energije traje, ponavlja se bez jasnog razloga ili ga prate druge promene.
Roditelji mogu primetiti da dete teže ustaje, ranije odustaje od fizičkih aktivnosti ili nema uobičajenu želju za igrom. Mogu se pojaviti slabija pažnja tokom učenja, razdražljivost ili promena apetita. Nijedan od ovih znakova sam po sebi ne otkriva uzrok.
Upravo zato nije korisno pokušavati da se samo na osnovu simptoma utvrdi koji vitamin ili mineral nedostaje. Slične tegobe mogu imati različite uzroke. Informacija koja najviše pomaže jeste koliko dugo promena traje, koliko je izražena i da li postoje dodatni simptomi.
Kratko beleženje vremena spavanja, obroka, fizičkih aktivnosti i promena koje su primećene može olakšati razgovor sa pedijatrom. Na taj način dobija se jasnija slika svakodnevnog funkcionisanja deteta.
Gvožđe kod dece tokom perioda ubrzanog razvoja
Tema gvožđe kod dece posebno dobija na značaju tokom odrastanja zato što ovaj mineral ima važnu ulogu u stvaranju hemoglobina. Hemoglobin se nalazi u crvenim krvnim zrncima i učestvuje u prenošenju kiseonika kroz organizam. Gvožđe učestvuje i u drugim procesima važnim za normalno funkcionisanje organizma.
Potrebe se menjaju sa uzrastom i razvojem. Posebnu pažnju ishrani treba posvetiti tokom perioda ubrzanog rasta, ali i kada je izbor namirnica veoma ograničen. Kod starije dece i adolescenata dodatni faktori mogu uticati na potrebe za ovim mineralom.
Nedovoljan unos ili nedostatak gvožđa ne može se pouzdano utvrditi samo posmatranjem deteta. Umor, bledilo, slabija koncentracija i manja izdržljivost mogu se javiti kod nedostatka gvožđa, ali nisu specifični samo za njega. Procenu zato treba prepustiti lekaru.
Kada postoji opravdana sumnja, pedijatar može proceniti da li su potrebne laboratorijske analize. Krvna slika i drugi parametri koje lekar odredi pružaju mnogo pouzdaniju osnovu za dalje postupanje od samostalnog zaključivanja prema simptomima.
Suplementi gvožđa nisu zamena za takvu procenu. Njihova primena kod dece treba da bude zasnovana na preporuci zdravstvenog stručnjaka, jer potrebna količina zavisi od uzrasta, zdravstvenog stanja i razloga zbog kojeg se preparat primenjuje.
Kako napraviti jelovnik koji prirodno obezbeđuje gvožđe?
Raznovrsna ishrana omogućava da se gvožđe unosi iz više izvora. Nalazi se u namirnicama životinjskog i biljnog porekla, ali ga organizam ne apsorbuje podjednako iz svih izvora.
Meso predstavlja jedan od izvora hem gvožđa, koje se lakše apsorbuje. Gvožđe se nalazi i u mahunarkama, poput pasulja, sočiva i leblebija, kao i u pojedinim žitaricama, zelenom povrću, semenkama i drugim namirnicama. Izbor treba prilagoditi uzrastu deteta i njegovom uobičajenom načinu ishrane.
Važna je i kombinacija namirnica. Vitamin C može da poboljša apsorpciju nehem gvožđa iz biljnih izvora. Zbog toga obrok sa mahunarkama može da se kombinuje sa paprikom, paradajzom ili drugim povrćem bogatim vitaminom C. Voće koje sadrži ovaj vitamin takođe može biti deo obroka ili užine.
Umesto insistiranja na jednoj namirnici, praktičnije je rasporediti različite izvore tokom nedelje. Tako se istovremeno povećava raznovrsnost jelovnika i unos drugih korisnih hranljivih materija.
Šta kada dete uporno odbija određene namirnice?
Izbirljivost je česta tokom odrastanja. Problem može nastati kada dete prihvata veoma mali broj namirnica i mesecima odbija čitave grupe hrane. Tada izbor obroka postaje ograničen, pa je teže obezbediti raznovrstan unos nutrijenata.
Pritisak za stolom često ne rešava problem. Korisnije je istu namirnicu ponuditi više puta, u različitim oblicima i bez prisile. Dete koje ne prihvata kuvano povrće možda će lakše prihvatiti isto povrće kao deo drugog jela. Mahunarke mogu da se posluže kao varivo, namaz ili dodatak drugom obroku.
Promene ne moraju biti velike. Cilj može biti postepeno proširivanje broja namirnica koje dete prihvata. Porodični obroci takođe pružaju priliku da dete vidi odrasle kako jedu različitu hranu.
Ako je izbor hrane izrazito ograničen, dete ne napreduje očekivano ili hranjenje postaje svakodnevni problem, razgovor sa pedijatrom može pomoći da se proceni da li je potrebna dodatna stručna podrška.
Zašto samostalno uvođenje suplemenata nije dobro rešenje?
Kada roditelji primete umor ili slabiji apetit, suplementi mogu izgledati kao jednostavan način da se brzo nadoknadi ono što navodno nedostaje. Međutim, simptom ne govori pouzdano koji nutrijent je u pitanju niti da li deficit uopšte postoji.
Kod gvožđa je to posebno važno. Preparati se razlikuju prema obliku, koncentraciji i količini elementarnog gvožđa. Doziranje koje odgovara jednoj situaciji ne mora biti odgovarajuće za drugo dete.
Prekomeran unos takođe nije bezazlen. Zbog toga preparate gvožđa treba držati van domašaja dece i koristiti ih samo prema uputstvu zdravstvenog stručnjaka.
Kada lekar preporuči suplementaciju, važno je pridržavati se propisane količine i trajanja primene. Kontrolni pregled ili laboratorijske analize mogu biti deo praćenja, u zavisnosti od razloga zbog kojeg je terapija uvedena.
Kako razlikovati prolaznu promenu od razloga za pregled?
Jedan dan slabijeg apetita ili nekoliko napornih školskih dana najčešće nisu dovoljan razlog za zaključak da postoji nutritivni problem. Mnogo više informacija pruža obrazac koji se ponavlja.
Ako se dete nakon odmora vraća uobičajenom ritmu, normalno jede, raste i učestvuje u svakodnevnim aktivnostima, prolazni umor može biti deo normalnog ritma. Ako se promene zadržavaju, postaju izraženije ili počinju da ometaju školu, igru i fizičke aktivnosti, potrebno je tražiti uzrok.
Pedijatru treba preneti konkretna zapažanja. Koliko dugo traje umor? Da li se promenio apetit? Da li dete normalno spava? Da li je počelo intenzivnije da trenira? Da li je nedavno imalo infekciju? Da li je jelovnik postao znatno ograničeniji? Takve informacije mogu biti korisnije od pretpostavke da nedostaje određeni mineral.
Stručna procena omogućava da se dalje postupanje prilagodi stvarnom problemu, umesto da se simptomi prikrivaju nasumičnim dodacima ishrani.
Dobre navike danas mogu olakšati periode brzog rasta
Najbolja nutritivna podrška odrastanju ne počinje tek kada se pojavi problem. Ona se gradi svakodnevnim navikama. Redovni obroci, raznovrsna hrana, dovoljno sna i fizička aktivnost stvaraju osnovu koja prati dete kroz različite faze razvoja.
Korisno je povremeno pogledati jelovnik tokom cele nedelje, a ne procenjivati kvalitet ishrane prema jednom ručku. Da li su zastupljeni različiti izvori proteina? Ima li dovoljno voća i povrća? Da li se redovno jedu mahunarke, žitarice i druge nutritivno vredne namirnice? Takav pregled lakše otkriva gde postoji prostor za promenu.
Jednako je važno pratiti samo dete. Energija, apetit, rast, koncentracija i sposobnost da prati uobičajene aktivnosti daju širu sliku od pojedinačnog obroka.
Period ubrzanog rasta zato može biti dobar trenutak za preispitivanje porodičnih navika. Male i održive korekcije jelovnika često imaju više smisla od naglih promena. Kada se pojave simptomi koji traju ili postoji sumnja na nedostatak gvožđa ili drugih nutrijenata, pedijatar može proceniti šta je zaista potrebno i usmeriti dalje korake.
























