
Izložba „Otporom iz tame / Z uporom iz teme“, posvećena sudbini, stradanju i otporu slovenačkog naroda tokom Drugog svetskog rata, kroz dokumenta, fotografije, muzejske predmete i lična svedočanstva donosi priču o ratnim godinama na prostoru današnje Slovenije, ali i o sudbini Slovenaca koji su proterani u Srbiju.
Postavka govori o progonu, raseljavanju, internaciji i stradanju stanovništva, ali i o različitim oblicima organizovanog i individualnog otpora okupaciji i nasilju.
Hiljade Slovenaca proterane u Srbiju
Poseban deo priče odnosi se na sudbinu Slovenaca koje su nemačke okupacione vlasti tokom Drugog svetskog rata nasilno proterale iz njihovih domova.
Od juna 1941. godine u Srbiju su vozovima stizale čitave porodice koje su praktično preko noći ostajale bez doma, imovine i izvesnosti. Među proteranima su bila deca, stariji, radnici, seljaci i intelektualci.
Prema podacima navedenim povodom izložbe, procenjuje se da je u Srbiju deportovano oko 10.000 Slovenaca. Za njihov prihvat i smeštaj formirani su centri u brojnim gradovima i mestima širom zemlje.
Njihov boravak u Srbiji, međutim, nije ostao zabeležen samo kao priča o progonu i stradanju.
Solidarnost stanovništva Srbije
Iako je i samo bilo suočeno sa ratom, nestašicom i neizvesnošću, stanovništvo Srbije prihvatalo je prognane Slovence i pomagalo im u skladu sa mogućnostima.
Mnogi od njih smeštani su u sela i srpske porodice, gde su sa domaćinima delili smeštaj, hranu i druge potrepštine kojih je u ratnim godinama bilo malo.
Takva pomoć nije mogla da ukloni posledice progona niti težinu života daleko od sopstvenog doma, ali je za prognane predstavljala važan oblik solidarnosti u izuzetno teškim okolnostima.
Izložba „Otporom iz tame / Z uporom iz teme“ upravo kroz pojedinačne sudbine, dokumenta i svedočanstva podseća da istorija Drugog svetskog rata nije samo istorija vojnih operacija i političkih odluka, već i istorija običnih ljudi – njihovog stradanja, izbora, solidarnosti, hrabrosti i otpora.























