Gajenje povrća na balkonu – korist i zadovoljstvo

Gajenje povrća na balkonu
Foto: Ilustracija, Unsplash

Urbano baštovanstvo više nije trend, to je pravi pokret koji se kao požar širi svetskim metropolama, oplemenjujući, gde god je to moguće, sumorno okruženje okovano betonom, staklom i čelikom. Gajenje povrća na balkonu ne samo da će vas opustiti, već ćete uvek imati svežu salatu.

Na krovovima, balkonima, terasama i između zgrada, niču pravi mali parkovi prepuni drveća, žbunja i cveća, ako je prostor iole veći, tu su čak i mini-travnjaci. Da li i vas interesuje gajenje povrća na balkonu?

Umesto petunija vreže krastavca

Poslednjih godina, urbani baštovani sve više se okreću sadnji voćajagoda, kupina, malina, ribizli, čak i vinove loze. Još veći hit su povrtnjaci koji su prosto preplavili krovove i terase visokih betonskih solitera. Iza njihovih ograda, umesto petunija i muškatli, proviruju peruške mladog luka i vreže krastavaca, graška i pasulja.

Da ovo nije samo pomodarstvo, dokazuju činjenice: dobro negovana mala bašta od 11 kvadrata godišnje može da proizvede čak 200 plodova paradajza. Za dva meseca ubira se neverovatnih 36 glavica zelene salate i 100 glavica luka, oko tri kilograma graška, bar pet kila krastavaca. Tu su i tikvice, blitva, spanać i šargarepa.

Glavna prednost mini-bašte na terasi jeste to što se cele sezone konzumira sveže povrće iz sopstvene bašte, koje, naravno, nije tretirano herbicidima i pesticidima. Uz to, većina ovih biljaka vrlo je dekorativna. Na primer krastavci i tikvice imaju veoma lepe cvetove, o atraktivnim listovima zelene salate da ne govorimo, pa se ne gubi ni na estetici, naprotiv.

Zadovoljstvo zbog uspešnog uzgajanja i berbe posebna je priča. Ne treba zanemariti ni finansijski aspekt jer organski plodovi nisu nimalo jeftini.

Uradi sam

Proizvođači vrtlarske opreme i vlasnici rasadnika u razvijenim zemljama shvatili su da je urbano baštovanstvo vrlo profitabilna delatnost. Stoga je tržište preplavljeno alatkama, posudama, sistemima za navodnjavanje i hibridima pogodnim za sadnju u takvim uslovima. “Ful” oprema nije jeftina, ali većina urbanih baštovana opredeljuje se za varijantu “sam svoj majstor”, pa su ulaganja minimalna.

Ako želite da se oprobate…

Odlučili ste, dakle, da se upustite u uzgajanje mini-povrtnjaka… Za početak, morate povesti računa o tome koliko sunca možete obezbediti biljkama. Dobro proučite potrebe za svetlošću za svaku vrstu koju želite da posadite.

Imajte na umu da balkon koji je veći deo dana u senci nije pogodan za gajenje većine povrtarskih kultura. U tom slučaju ćete morati da se opredelite za začinske trave i zelenolisno povrće – rukolu, salatu, blitvu ili spanać. Potom napravite grubu skicu prema kojoj ćete rasporediti saksije, i to ne samo po podlozi, već i po zidovima i ogradi.

Kakve posude odabrati?

Opterećenje je vrlo važna stavka pa nije naodmet konsultovati se sa stručnjakom. U svakom slučaju, bolji izbor su plastične saksije, ne samo zato što su lakše od onih od terakote, već i stoga što zadržavaju vlagu. Kao “leje” mogu poslužiti i posude od stiropora, palete, dublje drvene gajbe, kofe, vangle, veći lonci, sanduci…

Bitno je samo da su odgovarajuće dubine (35-40 cm) i da im na dnu izbušite rupe za drenažu. Na zidove se mogu okačiti plastične cevi ili polipropilenske vrećice sa zemljom na kojima su izbušene rupe za biljke. Takve vertikalne baštice naročito su popularne u Skandinaviji i Holandiji. 

Koji supstrat je najbolji?

Preporučuje se univerzalna baštenska zemlja, plodna, bogata hranljivim materijama, koja se sipa na sloj šljunka ili usitnjene terakote, radi bolje drenaže. Vodite računa o tome da će se zalihe nutrijenata brzo iscrpeti i da biljke treba redovno prihranjivati kompostom ili peletiranim organskim đubrivom.

Šta posaditi?

U mini-bašti nema nikakvih ograničenja: mogu se uzgajati praktično sve vrste povrća, osim lubenica i bundeva, čiji plodovi zauzimaju previše prostora. Na tržištu se može pronaći širok izbor semena i rasada patuljastih vrsta povrća, namenjenih upravo uzgajanju na malim površinama. To, naravno, ne znači da ne treba saditi “obične” sorte, koje vrlo lepo uspevaju i u saksijama.

[irp]

Kada zalivati?

Održavanje vlažnosti supstrata glavna je stavka u nezi mini-povrtnjaka, a obaveza je veća ukoliko je terasa natkrivena. Biljke se moraju svakodnevno snabdevati vodom, pa nije zgoreg razmisliti o sistemu za navodnjavanje, koji se može napraviti i u kućnoj radinosti.

Kako se izboriti sa zagađenjem?

Sasvim je jasno da zagađen gradski vazduh, što pre svega podrazumeva izduvne gasove, može kontaminirati zemlju u saksijama s povrćem, ali za ovaj problem postoji rešenje u vidu posipanja površine supstrata malčom koji će u velikoj meri sprečiti prodiranje štetnih materija u dubinu.

Urbana bašta može biti i na krovu

Mnogi soliteri imaju ravan krov, idealan za podizanje bašte. U tom slučaju potrebna vam je dozvola starnara zgrade, koje, naravno, možete pozvati da vam se pridruže. Postupak je isti kao i kada sadite povrće na balkonu, s tim što morate voditi računa o naletima vetra koji je na toj visini mnogo jači nego na terasi.

Trebalo bi da znate da je vetrobran mnogo efikasniji kada skreće nego kada zaustavlja vazdušno strujanje, pa ćete biljke najbolje zaštititi postavljanjem improvizovane rešetke. Podrazumeva se da ćete povrću s visokim stabljikama obezbediti potporu.

Autor: Angelina Čakširan, aromedia.rs

Global Digital Clinik