Svako treće preduzeće posluje u sivoj zoni

Siva ekonomija
Foto: Google

Obim sive ekonomije smanjen je prethodnih pet godina među registrovanom privredom sa 21,2 na 15,4 odsto BDP-a, ali i dalje svako treće preduzeće posluje u sivoj zoni, čemu značajno doprinose neregistrovane firme koje čine više od 17 odsto ukupnog broja privrednih subjekata, pokazala je analiza Siva ekonomija u Srbiji 2017.”, koju je predstavio NALED.

Analizu je sproveo NALED uz podršku Nemačke razvojnesaradnje (GiZ).

„Unapređenje inspekcijskog nadzora u cilju otkrivanja registrovanih firmi mora da bude prvi prioritet novog Akcionog plana Nacionalnog programa za suzbijanja sive ekonomije kao i efikasnije procesuiranje takvog ponašanja, jer je prema nalazima studije tek 24 odsto privrednika, ili svaki četvrti uvereno da će poslovanje u sivoj zoni biti kažnjeno“, rekao je potpredsednik UO NALED-a Goran Kovačević.

Analiza pokazuje da je najdominatniji oblik rada mimo propisa zapošljavanje bez ugovora i isplata zarada na ruke.

Od 100 dinara stečenih radom u sivoj zoni 62 potiče od neprijavljivanja plata, a 38 dinara od izbegavanja evidentiranja prodaje robe i usluga, odnosno profita.

Prepolovljen broj firmi koje ne prijavljuju zaposlene

Dobra vest je da je u odnosu na 2012. prepolovljen broj firmi koje ne prijavljuju zaposlene sa 20,5 na 10,8 odsto.

Registrovana preduzeća koja deo poslovanja obavljaju u sivoj zoni čine 16,9 odsto ukupnog broja firmi i njihov broj zančajno se smanjio u odnosu na prethodnu analizu kada ih je bio 28,4 odsto.

Na otvaranju skupa, na kojem učestvuju premijerka Ana Brnabić i nemački ambasador Aksel Ditman, konstatovano je da je smanjenju doprineo veći prelazak preduzeća iz sive u formalnu zonu.

Od 10 preduzeća koja su 2012. radila u skladu sa propisima 8 je nastavilo to da čini, dok je od 10 firmi u sivoj zoni 8 odlučilo da pređe u legalne tokove.

Tome su najviše doprineli bolji uslovi za poslovanje, makroekonomska stabilnost, unapređenn rad inspekcija i efikasnija naplata poreza.

Sa rastom verovatnoće kažnjavanja nivo sive ekonomije opada za 11 procentnih poena, a sa rastom verovatnoće da će kazna biti plaćena i do 14 odsto.

Veliku ulogu može da igra i jačanje poreske kulture putem medijskih kampanja.

Analiza „Siva ekonomija u Srbiji 2017.” sprovedena je u okvru projekta „Podrška vladi Srbije u suzbijanju sive ekonomije”, a autori su profesorka Ekonomskog fakulteta Gorana Krstić i profesor Pravnog fakulteta Branko Radulović.

Global Digital Clinik